Trideseta godišnjica genocida u Srebrenici obilježena je ove godine i u srcu njemačke demokratije, Bundestagu. Na inicijativu Damira Arnauta, ambasadora BiH u Njemačkoj, prvi put u historiji, ova visoka institucija uvrstila je godišnjicu jednog međunarodnog zločina, osim Holokausta, kao posebnu tačku dnevnog reda na zasjedanju 11.jula.
U razgovoru za Raport, ambasador Arnaut govori o simbolici, ali i važnosti tog čina, institucionalnoj snazi njemačke kulture sjećanja, ali i političkoj poruci koju Njemačka šalje u trenutku sve glasnijeg negiranja genocida iz entiteta RS, ali i iz Srbije.
Ambasadore Arnaut, brojnim sadržajima u Njemačkoj je obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici, a posebnu pažnju izazvala je činjenica da se u obilježavanje uključio i Bundestag.
'Tako je, a posebno sam ponosan da je Bundestag prihvatio moju inicijativu, koju sam u ime Ambasade Bosne i Hercegovine zvanično uputio, da 30. godišnjica genocida u Srebrenici bude tačka dnevnog reda.
Osim Holokausta, Bundestag nikada ranije nije posvetio tačku dnevnog reda obilježavanju godišnjice nekog međunarodnog zločina. Kako je predsjednica Bundestaga Julia Klockner u najavi tačke rekla, “radi se o neuobičajenom potezu.” Stoga sam izuzetno zahvalan kako njoj, tako i stranačkim klubovima koji su inicijativu podržali. '
Poruke suosjećanja i osuda negiranja genocida
Šta je na Vas ostavilo najveći dojam tokom rasprave o godišnjici genocida u Srebrenici u Bundestagu i koje su po Vašoj ocjeni najznačajnije odaslane poruke?
Teško je izdvojiti bilo koga od 13 članova Bundestaga koji su redom govorili sa pijetetom o žrtvama genocida, potencirali prirodu tog zločina, te osuđivali negiranje.
Svako je istakao nešto posebno. Predsjednica Klockner je fokus stavila na žene - od silovanja kao jednog od oružja tog genocida do činjenice da su majke Srebrenice najzaslužnije za očuvanje sjećanja.
Michael Brandt je podsjetio da je današnji kolovođa negiranja genocida Aleksandar Vučić bivši Miloševićev ministar propagande koji je tokom genocida u Srebrenici sa skupštinske govornice pozivao na masovna ubistva Bošnjaka.
Jasmina Hostert je podsjetila na svoje ranjavanje granatom ispaljene od strane tzv. “Vojske Republike Srpske”. Sada ću stati jer ću o svakom od njih 13, ali i o brojnim drugim koji su mi svojim zalaganjem pomogli da se ova tačka nađe na dnevnom redu, pisati u idućim danima.
Ali je neophodno istaknuti koliko je ovo velika gesta njemačkog Bundestaga. Ovo je bio zadnji dan zasjedanja prije ljetne pauze.
Bundestag se neće ponovo sastati do 8. septembra - tek za dva mjeseca. I do uvrštavanja tačke o genocidu u Srebrenici, pitanja vezana za nacrt Budžeta za 2025., koji je zbog vanrednih izbora i formiranja nove Vlade bio na čekanju još od novembra, su bile jedina predviđene tačke dnevnog reda ne samo za taj dan već za cijelu prethodnu sedmicu.
Tokom lobiranja za uvrštavanje Srebrenice, neki su mi rekli da je to “budžetska sedmica” i da jednostavno neće biti moguće. To je, doduše, bilo na činovničkom nivou i moje parlamentarno iskustvo i poznavanje procedura, kao i prisni odnosi sa članovima Bundestaga, su mi bili od ključne pomoći. A prevagnulo je istinsko suosjećanje tih ljudi za bol porodica žrtava i odbacivanje kulture negiranja. '
Bilo je pokušaja i poslanika desničarskog AfD-a da u svojim obraćanjima negiraju presude međunarodnih sudova da je u Srebrenici počinjene genocid.
Ništa novo. Kao što nije ništa novo da su opet ostali usamljeni. Sve četiri ostale stranke zastupljene u Bundestagu - vladajući CDU/CSU i SPD, te opozicioni Zeleni i Die Linke, su ne samo izrazili sućut i saosjećanje sa žrtvama i govorili protiv negiranja genocida, već su poslanike AfD-a izviždali i okrenuli im leđa tokom njihovih obraćanja.
Uporedite to sa činjenicom da su preživjela žrtva genocida Selma Jahić i ambasador Bosne i Hercegovine dobili aplauz od gotovo cijelog Bundestaga. A tu tek govorimo o simbolici.
Sa strateške tačke gledišta, ta obraćanja puna mržnje su motivisala ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula da se obrati i ponovi da je “stav Savezne vlade da je u Srebrenici počinjen genocid”, kao i predsjednicu Klockner da dvojici AfD poslanika koji su koristili termin “masakr” oduzme riječ i naglasi da je tema “30. godišnjica GENOCIDA u Srebrenici.”
Ono što je posebno bitno sa stanovišta interesa Bosne i Hercegovine je da nakon , prekjučerašnjeg, mogu slobodno reći ofsajda ili čak autogola AfD-a, svi u njemačkoj politici prepoznaju da je Aleksandar Vučić puno bliži AfD-u, po ideologiji, retorici i metodama, nego EPP grupi kojoj njegova stranka formalno pripada.'
Širom Njemačke obilježena je godišnjica genocida u Srebrenici
Rasprava u Bundestagu nije bila jedina zvanična aktivnost Njemačke na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici i brojnim drugim sadržajima i porukama ukazano je na važnost značaja ovog datuma.
'Vidjeli smo da je njemačku delegaciju u Potočarima 11. jula predvodio Joachim Gauck, njemački predsjednik iz prethodnog mandata kojeg je Angela Merkel opisala kao “istinskog učitelja demokratije” iako nije iz njene stranke i kojeg su strani mediji univerzalno predstavljali kao “njemačkog Mandelu” ili “njemačkog Havela”. On je veliki kritičar ruske agresivne politike, a svojevremeno je bio jedan od najvećih zagovornika NATO udara na Srbiju. Veoma su važne i jake poruke koje je Gauck poslao iz Srebrenice.
Državni ministar Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke Florian Hahn prisustvovao je komemoraciji koja je dan ranije održana u Ambasadi BiH , te se upisao u knjigu žalosti.
Moram reći, da je posjeta njemačkog državnog ministra ambasadi bilo koje zemlje izuzetno rijedak događaj, pogotovo kada se radi o državi koja ima manje stanovnika od Berlina. Uostalom, ovo je bila prva posjeta Ambasadi BiH u Berlinu na tom nivou .
U Bundestagu je također održana konferencija o genocidu u Srebrenici na kojoj su osim porodica žrtava govorili članovi Bundestaga i kojoj je prisustvovalo preko 20 stranih ambasadora.
U Senatu Berlina, zakonodavnom tijelu Berlina kao savezne pokrajine, održana je komemoracija u zvaničnoj organizaciji Senata i Ambasade, za što su ponajviše zaslužna udruženja preživjelih žrtava genocida na čelu sa Mehom Travljaninom i Damirom Krdžićem.
Fotografija “Majka Srebrenice” istaknutog bh. umjetnika Almina Zrne je na inicijativu Ambasade istaknuta na lokacijama širom Berlina, kao i pred centralama sve četiri fondacije glavnih političkih stranaka - CDU/CSU, SPD, FDP i Zelenih.
I istočni i zapadni susjedi BiH trebaju učiti od Njemačke
Treba istaći i da je njemački predsjednik, njihovo Ministarstvo vanjskih poslova i brojne druge institucije obilježile su godišnjicu genocida na društvenim mrežama. I ovo su samo neki od brojnih primjera.
U Njemačkoj generalno postoji kultura sjećanja. Nijedna zemlja u istoriji se nije iskrenije i sveobuhvatnije suočila sa tamnom prošlošću i naši istočni, ali i zapadni, susjedi tu mogu puno naučiti.
Njemačka je i ranije na zvaničan način obilježavala godišnjicu genocida u Srebrenici, ali jači institucionalni pristup kojem sada svjedočimo je bio neophodan zbog sve organizovanijeg negiranja tog genocida iz Srbije i entiteta RS.'