Najava deblokade rada Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dočekana je kao prilika da se nakon višemjesečnih političkih zastoja riješe brojna otvorena pitanja važna za funkcionisanje države. Ipak, među tačkama dnevnog reda nove sjednice nema jedne koja se nalazila na gotovo svim prethodno zakazivanim sjednicama – potvrđivanja imenovanja direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Upravo zbog toga otvara se pitanje zašto je izostavljena tačka koja se odnosi na jednu od najvažnijih institucija zaduženih za prevenciju korupcije u Bosni i Hercegovini.
Bivši direktor APIK-a Elvis Kondžić podnio je neopozivu ostavku u oktobru 2024. godine. Od tada, pa sve do danas, Agencija funkcioniše bez direktora u punom mandatu.
To znači da je već gotovo dvije godine jedna od ključnih državnih institucija za prevenciju korupcije svedena na obavljanje osnovnih administrativnih i tehničkih poslova, bez mogućnosti da u punom kapacitetu provodi svoju zakonom propisanu ulogu.
APIK ima centralnu ulogu u koordinaciji aktivnosti svih nivoa vlasti u oblasti prevencije korupcije, praćenju provođenja antikorupcijskih strategija, međunarodnoj saradnji, izradi politika integriteta, te provođenju propisa o sukobu interesa na državnom nivou. Upravo zbog toga funkcionisanje ove institucije direktno utiče na ukupnu sposobnost države da se sistemski bori protiv korupcije.
Posebno je zanimljivo da izbor novog direktora nije sporan niti je procedura u zastoju.
Nadležna konkursna komisija završila je postupak izbora i predložila kandidata za imenovanje. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je još 22. januara 2026. godine dao saglasnost na imenovanje direktora APIK-a, čime je ostao samo posljednji korak – potvrda u Domu naroda.
Od tada je prošlo gotovo pola godine.
U međuvremenu, zbog političkih blokada i otežanog rada Doma naroda, imenovanje nije okončano. Međutim, sada kada se najavljuje deblokada rada ovog doma i povratak redovnom odlučivanju, samo ta tačka nije uvrštena u dnevni red u odnosu na ranije sjednice.
Dodatnu pažnju privlači činjenica da se radi o poziciji koja prema postojećem rasporedu pripada bošnjačkom kadru. Upravo zbog toga u političkim krugovima već se postavlja pitanje da li je izostavljanje ove tačke rezultat političkog dogovora, svjesne odluke ili jednostavno previd prilikom sastavljanja dnevnog reda.
Za sada ne postoji zvanično obrazloženje zbog čega imenovanje direktora APIK-a nije među prioritetima sjednice koja bi trebala označiti normalizaciju rada Doma naroda