Kada su desetine uginulih delfina pronađene na obalama jezera Tefe u brazilskoj Amazoniji, cijeli naučni svijet je bio zabrinut, a hidrolog Ian Fliechmann odmah je poslan da istraži uzrok njihove smrti. Ono što je otkrio ne samo da zabrinjava, već i šokira.
Fliechmann i njegove kolege otkrili su zapanjujuću činjenicu, brutalna suša i ekstremni toplotni val koji su počeli u septembru 2023. pretvorili su jezero u ključali kotao. Voda u jezeru dostigla je temperaturu od 41 stepen Celzijusa što je toplije nego u većini džakuzija.
Njihova otkrića, objavljena u časopisu Science, naglašavaju utjecaj globalnog zagrijavanja na tropske oblasti i vodene ekosisteme, a pojavila su se uoči klimatskih pregovora Ujedinjenih nacija COP30 u Brazilu.
“Niste mogli ni prst da stavite u vodu”, rekao je glavni autor Fliechmann iz Instituta Mamiraua za održivi razvoj u zapadnom Brazilu.
Prisjetio se “psihološkog šoka” kada je vidio leševe amazonskih riječnih delfina i tukusija, druge vrste slatkovodnih delfina.
Ovo je zanemaren problem, rekao je, dodajući da su tropska jezera, koja su ključna za sigurnost hrane i egzistenciju lokalnih zajednica, mnogo manje proučavana od onih u Evropi i Sjevernoj Americi, a smatralo se da su relativno stabilna.
Iako se studija fokusirala na 2023. godinu, još jedna rekordna suša pogodila je Amazon godinu kasnije. Takvi događaji postaju sve češći, jači i dugotrajniji zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.
Tim je posjetio deset centralnoamazonskih jezera i utvrdio da je pet njih imalo izuzetno visoke dnevne temperature vode, iznad 37 stepeni Celzijusa, znatno više od uobičajenih 29–30 stepeni. Najekstremnija mjerenja dobijena su na jezeru Tefe, čija se površina smanjila za oko 75%.
Prema podacima američke Komisije za sigurnost potrošačkih proizvoda, tipična temperatura vode u đakuziju iznosi nešto ispod 40 stepeni Celzijusa.
Zvaničnici Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Brazil saopštili su da je krajem septembra 2023. pronađeno 153 mrtva delfina, uključujući 130 ružičastih delfina i 23 tukusi delfina. Obe vrste nalaze se na Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a, a tukusi delfini se smatraju čuvarima rijeka i “simbolom sreće”, prema sajtu RiverDolphins.org.
Fliechmann je dodao da je ista temperatura zabilježena ne samo na površini, već kroz čitav dvometarski sloj vode. Korištenjem kompjuterskih modela, tim je identifikovao četiri ključna uzroka: snažno zagrijavanje od sunca, plitke vode, nisku brzinu vjetra i visoku zamućenost vode.
Ovi faktori međusobno se pojačavaju. Plitkoća povećava zamućenost, što zadržava više toplote, dok slab vjetar odnosi manje toplote, ostavljajući vodu izloženijom suncu. Još jedan stresni faktor bio je veliki temperaturni raspon između dnevnog maksimuma od 41°C i noćnog minimuma od 27°C.
Iako je pažnja uglavnom bila usmjerena na više od 200 mrtvih delfina u manje od dva mjeseca, oni su predstavljali samo vrh šire socio-ekološke krize, jer su i ribe masovno stradale.
Zabilježen je i cvat fitoplanktona koji je obojio jezero u crveno, dok su alge bile pod stresom, o čemu će biti riječi u narednom radu, čiji je Fliechmann također koautor.
Kako bi razumjeli dugoročne trendove, istraživači su analizirali NASA satelitske podatke od 1990. godine i otkrili da se amazonska jezera zagrijavaju brzinom od oko 0,6°C po deceniji, što je više od svjetskog prosjeka.