Nakon usvajanja izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, u pripremi su i novi propisi koji bi trebali redefinirati radne odnose i dodatno unaprijediti sistem socijalne zaštite. O tome šta građani mogu očekivati u narednom periodu razgovarali smo s federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem.
Ministar se u intrevjuu za Raport osvrnuo i na najavljene promjene Zakona o radu, mogućnost dodatne finansijske podrške penzionerima, kao i aktivnosti na osiguravanju stabilnog finansiranja roditeljskih i sigurnih kuća.
Ističe da je cilj reformi unaprijediti životni standard penzionera, ojačati prava radnika, stvoriti povoljnije poslovno okruženje za poslodavce te osigurati održiviji i pravedniji sistem socijalne zaštite. Govoreći o očekivanjima penzionera, naglašava da su prioritet trajna sistemska rješenja koja će omogućiti kontinuiran rast penzija.
Ministre Delić, koliko su važne usvojene izmjene Zakona o PIO i šta biste istaknuli kao njihov najveći značaj?
Usvojene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predstavljaju jednu od najvažnijih reformi penzijskog sistema u posljednjih nekoliko godina. Ne govorimo o tehničkim izmjenama, nego o promjeni formule, odnosno samog načina na koji se penzije usklađuju. Upravo je to bio najzahtjevniji dio zakona i godinama se smatralo da ga je gotovo nemoguće promijeniti.
Najveća vrijednost izmjena jeste što nova formula uvijek primjenjuje povoljniji pokazatelj za penzionere. Umjesto dosadašnjeg modela, u kojem se rast penzija računao prema rastu BDP-a, sada se porede rast prosječne plaće i rast indeksa potrošačkih cijena, a primjenjuje se onaj parametar koji je u datom trenutku povoljniji za penzionere. To znači da penzioneri više neće zavisiti od pokazatelja koji sporije raste, nego će uvijek imati pravo na povoljniji obračun.
Posebno je važno naglasiti da ovo nije reforma čiji će se rezultati osjetiti tek za nekoliko godina. Njena primjena je već počela. U januaru ove godine penzije su već usklađene prema novoj formuli i povećane za ukupno 11,26 posto, a za nekoliko dana, tačnije 1. jula, a sa isplatom od 5. augusta, slijedi i drugo redovno usklađivanje, koje će se primijeniti na već uvećane januarske penzije. Upravo je i to jedna od suština reforme koja podrazumijeva da se povećanja više ne računaju na stare iznose, nego na već uvećane penzije, pa je i njihov efekat značajno veći.
Najniža penzija prvi put prelazi granicu od 700 KM
Dakle, nova formula podrazumijeva da se primjenjuje onaj ekonomski pokazatelj koji je u datom trenutku donosi povoljniji rezultat. Time smo napustili model koji je često usporavao rast penzija i stvorili sistem koji mnogo bolje prati ekonomska kretanja i štiti životni standard penzionera.
Jednako važna novina jeste što smo po prvi put uveli redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje. Penzioneri više neće čekati cijelu godinu da bi osjetili efekte rasta plata ili promjena troškova života. Sistem će mnogo brže reagovati na ekonomska kretanja, što je posebno važno u vremenu kada cijene i troškovi života rastu mnogo brže nego ranije.
Prema trenutnim projekcijama, julsko usklađivanje trebalo bi iznositi između 5,8 i 6 posto, čime bi ukupno povećanje penzija u ovoj godini dostiglo oko 17 posto. To znači da bi najniža penzija prvi put prešla granicu od 700 KM, zagarantovana penzija približila se 850 KM, a prosječna samostalna penzija prvi put prešla 900 KM. To su konkretni efekti reforme koju smo proveli.
Osim toga, riješili smo i neka pitanja koja su građani godinama opravdano postavljali. Naknada troškova sahrane više nije vezana isključivo za članove porodice, nego pravo na refundaciju ima osoba koja je stvarno snosila te troškove. Dodatno smo uredili i pitanje vrednovanja staža osiguranja, čime smo radnicima dali veću pravnu sigurnost i jasnija pravila za ostvarivanje prava na penziju.
Dakle, ovo nisu kozmetičke izmjene. Ovo je reforma koja penzijski sistem čini pravednijim, predvidljivijim i održivijim, a penzionerima donosi ono što im je najvažnije; sigurniji i brži rast penzija.
Za penzionere je posebno važno i banjsko liječenje. Da li je unaprijeđena ova oblast?
Kada smo preuzeli mandat, izdvajanja za banjsko liječenje kretala su se između 450 i 470 hiljada maraka godišnje. Godinama su ta sredstva ostajala gotovo na istom nivou. Danas govorimo o potpuno drugačijim iznosima. Federalni zavod PIO povećao je sredstva sa približno 460 hiljada maraka u 2018. godini na više od 1,3 miliona maraka u 2024. godini.
Istovremeno, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike osiguralo je dodatnih 1,9 miliona maraka u 2025. godini i 2 miliona maraka u 2026. godini za ovu namjenu.
To znači da danas za banjsko liječenje izdvajamo višestruko više sredstava nego prije nekoliko godina. To je ulaganje u kvalitet života ljudi koji su svojim radom zaslužili da društvo o njima vodi računa.
Kako ocjenjujete saradnju sa Savezom udruženja penzionera FBiH i koliko je stabilan penzioni sistem?
Jednako važna je i podrška radu Saveza udruženja penzionera. Možda će neko reći da razlika između 80 hiljada i 140 hiljada maraka nije velika u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine. Ali za organizaciju koja predstavlja više od 450 hiljada penzionera ta razlika je ogromna.
Godinama je podrška radu Saveza iznosila oko 80 hiljada maraka. Od 2023. godine počeli smo povećavati izdvajanja, prvo na 120 hiljada maraka, a zatim na 140 hiljada maraka godišnje jer vjerujemo da penzioneri moraju imati snažan, organizovan i kompetentan glas koji može ravnopravno učestvovati u kreiranju politika koje direktno utiču na njihove živote.
Konačno, svjesni smo da rast troškova života stvara dodatni pritisak na kućne budžete i da veliki broj penzionera i dalje živi skromno. Ali jednako tako želim reći da danas imamo stabilan penzijski sistem. Penzije se isplaćuju redovno. Penzije rastu.
Penzijski fond je stabilan. A ono što je možda najvažnije za sve buduće penzionere jeste da smo stvorili zakonske pretpostavke da buduće generacije penzionera imaju pravedniji i održiviji sistem nego što je bio slučaj ranije, sistem koji vrednuje rad i motivira radnike da ostaju u obaveznom sistemu osiguranja.
Predstavnici penzionera najavljivali su da će insistirati na zahtjevu za izdvajanje sredstava za pomoć najugroženijim kategorijama penzionera, a spominje se i 13. penzija. Može li ova kategorija očekivati 13. penziju ili neki drugi vid pomoći?
Razumijem očekivanja penzionera i potpuno je prirodno da žele dodatnu podršku, posebno oni koji imaju najniže penzije. Međutim, važno je govoriti otvoreno i odgovorno.
Dakle, 13. penzija, kao pravni institut, ne postoji ni u našem, ni u komparativnom regionalnom zakonodavstvu. U javnosti se taj izraz najčešće koristi kao sinonim za jednokratnu novčanu pomoć. Kada bismo željeli uvesti 13. penziju kao zakonsko pravo, morali bismo ponovo otvarati Zakon o PIO, a riječ je o sistemskom zakonu koji se ne mijenja često, niti olako, kako zbog njegove kompleksnosti, tako i zbog fiskalnih okvira.
Naš prioritet bio je da prvo trajno poboljšamo položaj svih penzionera. Upravo zato smo promijenili formulu usklađivanja penzija, kako smo već rekli, da bi penzije rasle brže i više i svaki mjesec. Smatram da je mnogo važnije stvoriti sistem u kojem penzije kontinuirano rastu nego donositi kratkoročna rješenja koja ne mijenjaju suštinu.
Kada govorimo o jednokratnoj pomoći, podsjećam da su penzioneri i prethodnih godina bili među najvećim korisnicima različitih programa podrške. Kroz sredstva Evropske unije za energetski siromašna domaćinstva upravo su penzioneri bili jedna od kategorija koja je dobila najveći iznos ovih sredstava. Pravo na ovu pomoć ostvarila su 116.933 penzionerska domaćinstva, pri čemu je svako domaćinstvo dobilo 364,25 KM, što znači da je penzionerima ukupno isplaćeno više od 42,6 miliona konvertibilnih maraka.
Osim toga, Vlada Federacije je u 2024. godini izdvojila oko 37 miliona KM za jednokratnu pomoć za više od 402 hiljade penzionera, a u 2025. godini dodatnih oko 70 miliona KM kroz jednokratne novčane dodatke od 100 do 250 KM, u zavisnosti od visine penzije.
To je više od 149 miliona KM različitih oblika direktne podrške penzionerima tokom protekle dvije godine.
Da li će takva pomoć biti odobrena i ove godine, zavisit će od budžetskih mogućnosti i odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao kolektivnog organa. U ovom trenutku ne želim davati obećanja koja ne zavise isključivo od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Ono što mogu obećati jeste da ćemo, kao i do sada, biti partner penzionerima i tražiti svako održivo rješenje koje može unaprijediti njihov položaj. Naš cilj nije da nudimo atraktivna obećanja, nego da donosimo reforme koje će dugoročno povećavati sigurnost i standard ljudi koji su cijeli svoj radni vijek gradili ovo društvo.
'Želimo da ljudi imaju veću sigurnost zaposlenja, da mogu planirati svoj život'
Najavili ste novi Zakon o radu i snažne promjene na tržištu rada. U kojoj fazi je ovaj dokument i koje će najvažnije novine građani i poslodavci konkretno osjetiti već tokom prve godine primjene?
Novi Zakon o radu je završen. Nakon višemjesečnog rada, brojnih konsultacija sa socijalnim partnerima, međunarodnim organizacijama i stručnom javnošću, tekst zakona je odavno spreman i sve što je bilo u nadležnosti ovog Ministarstva je odavno završeno. Daljnja procedura usvajanja Zakona je na Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i oba doma Parlamenta. Također očekujemo da će politička volja biti naklonjena ovom zakonu bez ograničenja koja imamo na primjeru Zakona o posredovanju u zapošljavanju.
Naš cilj nije bio da napišemo novi zakon samo zato što je postojeći star gotovo deset godina. Cilj je bio da odgovorimo na promjene koje su se u međuvremenu dogodile na tržištu rada i da uspostavimo bolji balans između zaštite radnika i potreba privrede.
Prva i možda najvažnija novina jeste da ugovor o radu na neodređeno vrijeme postaje pravilo, a ne izuzetak. Želimo da ljudi imaju veću sigurnost zaposlenja, da mogu planirati svoj život, podizati kredite, zasnivati porodice i graditi budućnost bez stalne neizvjesnosti hoće li im ugovor biti produžen svakih nekoliko mjeseci. Istovremeno, ugovori na određeno vrijeme bit će mnogo preciznije uređeni kako bi se spriječile zloupotrebe koje su danas moguće zbog nedovoljno jasnih odredbi.
Druga velika novina odnosi se na prava radnika. Po prvi put zakon jasno uređuje pitanja dodataka na plaću, uključujući i topli obrok, što do sada nije bilo dovoljno precizno definisano. Također, zakon dodatno štiti dostojanstvo radnika, jača zaštitu od diskriminacije, posebno žena na tržištu rada, te preciznije uređuje prava roditelja, trudnica i zaposlenih koji usklađuju porodične i poslovne obaveze. To je ono što nazivamo family friendly pristupom tržištu rada.
Treća važna promjena odnosi se na veću pravnu sigurnost i za poslodavce. Jasnije smo uredili probni rad, obaveze radnika i poslodavaca, kao i procedure koje su do sada često bile predmet različitih tumačenja i sudskih sporova. Cilj nam nije bio otežati poslovanje, nego stvoriti jasna pravila koja će važiti za sve.
Vjerujem da će upravo ta ravnoteža biti najveća vrijednost novog zakona. Radnici će imati veću sigurnost i bolju zaštitu svojih prava, a poslodavci jasnija pravila i manje pravne nesigurnosti. To je najbolji temelj za stabilnije i konkurentnije tržište rada.
Poslodavci često tvrde da ih opterećuju visoki doprinosi, dok radnici traže veća prava. Kako planirate pomiriti te suprotstavljene interese u novom zakonu?
Važno je napraviti jednu razliku. Pitanje doprinosa ne uređuje Zakon o radu. To je dio fiskalne politike i poreznog sistema i u nadležnosti je Federalnog ministarstva finansija.
Međutim, ono što jeste važno jeste da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ove procese vodi paralelno. Dok mi radimo na reformi radnog zakonodavstva, Vlada istovremeno provodi fiskalne reforme. Već smo imali prvo smanjenje doprinosa, a očekuje se i novi paket fiskalnih zakona koji bi trebao dodatno rasteretiti privredu.
Naš zadatak bio je da kroz novi Zakon o radu uspostavimo kvalitetniji odnos između radnika i poslodavaca. To nije odnos u kojem jedna strana mora izgubiti da bi druga dobila. Naprotiv, uvjeren sam da su zadovoljni radnici i uspješni poslodavci međusobno zavisni.
Zbog toga novi Zakon o radu donosi veću sigurnost radnicima, ali istovremeno poslodavcima daje jasnije procedure, manje pravne neizvjesnosti i preciznije uređene radne odnose. To znači manje prostora za različita tumačenja zakona, manje sudskih sporova i više pravne sigurnosti za obje strane.
Treba posmatrati i širu sliku. Novi Zakon o radu nije jedina reforma koju provodimo. Paralelno smo pripremali smo i novi Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji je nažalost već dva puta oboren u parlamentarnoj proceduri, usvojili izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca, spremili novi zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i niz mjera aktivnih politika zapošljavanja. Sve su to dijelovi iste reforme čiji je cilj modernije, fleksibilnije i pravednije tržište rada.
Dakle, naš cilj nije birati između radnika i poslodavaca. Naš cilj je stvoriti uslove u kojima će radnici imati dostojanstven rad i sigurnija prava, a poslodavci stabilnije i konkurentnije poslovno okruženje.
Dokle se stiglo s pitanjem finansiranja roditeljskih kuća te da li će biti više novca izdvojeno za rad sigurnih kuća u Federaciji BiH?
'Kada je riječ o roditeljskim kućama, želim reći da smo od samog početka bili opredijeljeni da ovo pitanje riješimo sistemski, a ne kroz povremene donacije ili jednokratnu pomoć.
Nakon sastanka s premijerom Federacije Bosne i Hercegovine i predstavnicima Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike dobilo je zaduženje da pripremi informaciju za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine o mogućim modelima trajnog finansiranja roditeljskih kuća u Sarajevu i Tuzli.
Taj posao smo završili. Vlada je usvojila informaciju i zadužila Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo finansija da pripreme model trajnog finansiranja. Mi smo već pripremili rješenje koje podrazumijeva otvaranje posebne budžetske pozicije iz koje će se finansirati rad roditeljskih kuća. Nakon usaglašavanja s Ministarstvom finansija, taj prijedlog će biti sastavni dio budžeta Vlade FBiH za 2027. godinu.
Istovremeno, Vlada je donijela zaključak da će se iz tekuće rezerve osigurati sredstva za nesmetan rad roditeljskih kuća do kraja ove godine, tako da neće biti prekida u njihovom funkcionisanju.
Kada je riječ o sigurnim kućama, napravili smo također važan iskorak. U maju ove godine potpisali smo ugovore sa svih pet sigurnih kuća u Federaciji Bosne i Hercegovine i za njihov rad osigurali milion konvertibilnih maraka iz budžeta. Po prvi put osigurali smo i dodatnih 100.000 KM za finansiranje SOS telefona za žrtve nasilja.
Paralelno s finansiranjem radimo i na uređenju cijelog sistema. Usvojen je Pravilnik o minimalnim standardima za rad sigurnih kuća, a u završnoj fazi su i ostali pravilnici kojima će se po prvi put uspostaviti jedinstveni standardi rada i jedinstvena metodologija obračuna cijene smještaja i pružanja usluga u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine.
To znači da više nećemo govoriti o procjenama ili različitim praksama od kantona do kantona, nego ćemo tačno znati koliko košta jedna usluga, koliko sredstava je potrebno za funkcionisanje sigurnih kuća i na osnovu toga planirati budžete u narednim godinama.
Drugim riječima, mi smo uspješno riješili ovogodišnje finansiranje rada roditeljskih i sigurnih kuća u Federaciji, a uporedo gradimo sistem koji će sigurnim kućama i roditeljskim kućama prvi put obezbijediti sistemsku, dugoročnu finansijsku stabilnost i sigurnost jer upravo takve ustanove ne smiju zavisiti od toga hoće li se svake godine iznova boriti za sredstva', zaključio je Delić za Raport.