Najnovije prognoze predviđaju značajan pad broja stanovnika. Jedan od razloga - rađa se premalo djece. Čak ni povećana imigracija to ne može nadoknaditi.
Broj 1,35 trebao bi zabrinuti političare. Statistički gledano, svaka žena u Njemačkoj rodi 1,35 djece. To je daleko od statističke vrijednosti od 2,1 potrebne za održavanje stanovništva. To proizlazi iz aktuelnih podataka Njemačkog zavoda za statistiku.
U 2025. godini rođeno je približno 650.000 djece. U 2024. godini taj broj iznosio je oko 677.000. U obje godine umrlo je približno milion ljudi. Ukupno je 31. decembra 2025. u Njemačkoj živjelo oko 83,5 miliona ljudi – 100.000 manje nego prethodne godine, piše Deutsche Welle.
"Imati porodicu je i dalje važno ljudima“, rekla je Katharina Spieß, direktorica Njemačkog instituta za istraživanje stanovništva. "Ljudi i dalje žele djecu. No, sada je pitanje zašto ih zapravo nemaju?“
Kada bi se temeljila samo na želji za djecom koju su izrazile osobe od 19 do 29 godina u anketama, stopa nataliteta u Njemačkoj bila bi 2,4, kaže Spieß.
"Sigurnost je vrlo važan faktor u ostvarivanju želje za djecom. Višestruke krize dovele su do toga da ljudi zapravo ne ostvaruju svoje želje“, kaže ona.
Jesu li djeca faktor rizika za siromaštvo?
Uz opću nesigurnost uzrokovanu nestabilnom globalnom situacijom, postoje i konkretni problemi: nedostatak stambenog prostora, rast kirija i nedostatak ili nepouzdana briga o djeci. Strah od finansijskog pada raste jer roditelji uglavnom moraju smanjiti svoje radno vrijeme. Sve češće ljudi kažu da si jednostavno više ne mogu priuštiti djecu u Njemačkoj.
Njemački zavod za statistiku redovno izračunava kako će se stanovništvo razvijati u narednim decenijama. Političarima i kompanijama ti su podaci potrebni jer budućnost zemlje uveliko zavisi od broja ljudi koji tamo žive i njihove starosne dobi. Najnovija prognoza proteže se do 2070. godine. Nova procjena kaže da bi se stanovništvo do tada moglo smanjiti za oko deset posto. Imigracija neće moći nadoknaditi taj pad.
'Baby boomeri' odlaze u penziju
Manji broj ljudi sam po sebi ne bi nužno bio problem. Ali istovremeno zemlja stari. Dok se broj djece i mladih smanjuje, broj veoma starih osoba masovno će rasti, objašnjava Karsten Lummer, voditelj odjela za stanovništvo u Njemačkom zavodu za statistiku. Trenutno takozvani "baby boomeri“ završavaju radni vijek i odlaze u penziju. To su osobe rođene 1960-ih godina. Svake godine ta je generacija imala milion ili više rođenih. Nakon toga, stopa nataliteta je naglo pala.
"Čak i sada, na svakih 100 ljudi u radnoj dobi dolaze 33 osobe u penzionoj dobi“, kaže Lummer. Do 2035. godine otprilike svaka četvrta osoba u Njemačkoj premašit će tradicionalnu dob za odlazak u penziju od 67 godina. Do 2050. godine broj ljudi starijih od 80 godina porast će s nešto više od šest miliona koliko ih je sada na približno devet miliona.
Sistem socijalne zaštite doseže svoje granice
Ovi brojevi su posebno alarmantni za ekonomiste i sociologe. "Ubrzani pad i starenje stanovništva već danas se mora uzeti u obzir pri političkim odlukama s dugoročnim posljedicama, na primjer u zdravstvu i dugotrajnoj njezi“, kaže ekonomista Joachim Ragnitz iz ifo instituta u Dresdenu. Penzioni sistem je također pod ogromnim pritiskom, posebno jer trend vodi ka nedostatku radne snage.
Karsten Lummer iz Zavoda za statistiku to kaže još direktnije: „Imamo nisku stopu nataliteta i sistem socijalne zaštite koji se i dalje ponaša kao da je visoka.“ Na pitanje kako bi sistem socijalne zaštite trebao izgledati u budućnosti, kaže on, odavno je trebalo dati odgovor. "Tu smo podbacili“, kaže Lummer.
Trenutno oko 40 posto ljudi starijih od 80 godina treba neki oblik njege. S porastom broja veoma starih osoba raste i potreba za njegovateljima. Oko 280.000 ljudi trenutno radi u ambulantnoj njezi starijih osoba. Međutim, prema Lummeru, do 2049. godine bit će potrebno 690.000.
Imigracija na tržište rada
Posljednjih godina niske stope nataliteta i emigracija iz Njemačke nadoknađivane su imigracijom. Njemačka bilježi stalan rast od 1990. godine. Ukupno je jedanaest miliona imigranata došlo u Njemačku. Brojke su bile iznad prosjeka 2015./2016. i ponovo nakon 2022. godine zbog ratova u Siriji i Ukrajini. Međutim, brza integracija na tržište rada rijetko je postignuta.
Martin Werding, jedan od članova Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka, koje savjetuje saveznu vladu, to smatra neuspjehom politike.
"Njemački pristup je u velikoj mjeri usmjeren na učenje jezika i obrazovanje, a provjera postojećih kvalifikacija često traje predugo, umjesto da se fokusiramo na njihovo priznavanje“, kaže ovaj profesor ekonomije.
Deset godina nakon migracijskog vala 2015./2016., dvije trećine izbjeglica sada su zaposlene, navodi se u studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja. Međutim, među pretežno ženskim izbjeglicama iz Ukrajine taj broj iznosi samo oko 31 posto.
Mnogi Ukrajinci žele ostati
Više od milion Ukrajinaca sada živi u Njemačkoj. Nakon Turaka, čine drugu najveću nenjemačku grupu. „Doprinijeli su masovnoj promjeni u strukturi njemačkog stanovništva“, kaže stručnjakinja za stanovništvo C. Katharina Spieß. Društvo se mora zapitati: "Možemo li računati na njih, žele li ostati?“
Njen institut provodi ankete dva puta godišnje. „Namjera Ukrajinaca da ostanu naglo je porasla; 42 posto želi ostati“, kaže ona. Ali dodaje da i unutar te grupe raste nesigurnost. „Sve više ljudi danas kaže da ne zna. Među djecom i mladima mnogi kažu da ne mogu zamisliti da ovdje ostanu zauvijek“, kaže Spieß.
Raste li ili se smanjuje imigracija?
Statističari ne mogu sa sigurnošću predvidjeti budućnost. Za prognoze o broju stanovnika koriste tri demografske komponente: stopu nataliteta, očekivani životni vijek i neto migraciju. Pritom je u svim scenarijima vidljivo jedno: imigracija može samo ublažiti, ali ne i riješiti probleme Njemačke. Realno gledano, neće biti moguće pronaći potreban broj radnika, a time i onih koji doprinose zdravstvenom i penzionom sistemu, isključivo putem migracije.
Prema Karstenu Lummeru iz Njemačkog zavoda za statistiku, održavanje zdravlja starijih osoba što je duže moguće minimum je kojem treba težiti, jer zdrave starije osobe ne trebaju njegu, a posebno ne intenzivnu.
"Polažemo nade u medicinski napredak“, kaže on i nudi neposredan savjet za očuvanje zdravlja: više se kretati i značajno smanjiti konzumaciju alkohola i pušenje, piše DW.