Oko 80 hiljada građana naše zemlje proteklih šest mjeseci otišlo je trbuhom za kruhom u zemlje Evropske unije. Podaci su to kojima raspolažu sindikati radnika u BiH, a ovu informaciju za Raport je potvrdio i Selvedin Šatorović, predsjednik saveza samostalnih sindikata BiH.
Građani se odriču državljanstva
Zabrinjavajuće je da građani i ne samo da odlaze iz naše zemlje, nego je sve veći broj onih koji se odriču državljanstva. Prema službenoj evidenciji, od kraja rata to je napravilo blizu 85.000 ljudi.
No, osvrnimo se i na glavne razloge odlaska. Naime, kako nam je pojasnio Šatorović ovo je posljedica nerada odgovornih na poboljšanje ekonomskog i socijalnog položaja radnika i građana. Međutim, kako kaže zabrinjavajuće je šta možemo očekivati kada budu podaci dopunjeni i za narednih šest mjeseci.
"Ljudi između protesta i štrajkova, kao što smo imali slučaj sa rudarima i odlaska van granica BiH, radije biraju ovu drugu varijantu jer je činjenica da su naše vlasti imune na te stvari. Mi se pribojavamo da podaci koji će obrađivati drugu polovinu godine biti još porazniji i još gori, jer smo svjedoci da nam nedostaju cijela sela, cijela predgrađa, u konačnici na neki način imamo tiho umiranje BiH zahvaljujući vlastima", kazao je Šatorović.
Najviše je otišlo građana između 20 i 30 godina, a u posljednje vrijeme nerijetko odlaze i bračni parovi koji imaju zaposlenje iz razloga nesigurnosti radnog mjesta.
Ova zanimanja su najtraženija
"Dobna struktura ljudi koji odlaze je između 20 i 30 godina, negdje u 60 posto slučajeva. Nerijetko se dešava da odlaze i bračni parovi koji imaju zaposlenje i to iz razloga nesigurnosti radnog mjesta, neizvjesne budućnosti za njihovu djecu. Sve više odlaze i uposlenici javnih ustanova, govorim o školama, gradskim upravama. Najčešće zanimanja su ona zanimanja koja se tiču realnog sektora, dakle tu su iz sektora građevinarstva, metalske industrije, tu svakako poželjni i radnici u ugostiteljstvu", istaknuo je on.
Navodi kako odlaze i visokokvalifikovani ljudi, profesori i doktori.
"Naši stručnjaci su priznati u zemljama EU. Vrlo su poželjna radna snaga u zemljama Evropske unije. Svi su oni čestiti, kvalitetni radnici osim za naše poslodavce i za naše vlasti kojima je je još uvijek problem minimalna plata od 1.000 KM, koja bi djelimično ublažila odlazak ovih ljudi ili bi na neki način dovela do toga da razmišljaju da li otići ili ostati", kazao je Šatorović za Raport.
Tokom protekle godine bilo je znatno manje odlazaka, ali samo zato što je bio lockdown u skoro svim zemljama Evrope.
Kako su pojasnili ekonomski stručnjaci bila je lagano zaustavljena potreba za radnom snagom u zemljama EU. Ljudi odlaze u neizvjesnost, a pojedini čak da pristaju da rade na crno, jer ovdje se ničemu ne nadaju.
Šatorović za naš portal otkriva šta može poboljšati ovu situaciju osim uvođenja minimalca od 1.000 KM. Također, naveo je kako 80 posto građana Federacije BiH koji žive na rubu siromaštva.
"Ne postoje domaćinstva da oba partnera zarađuju tu prosječnu platu. Ako uzmete podatke da se sve više povećava cijena potrošačka korpa, koja je više 2.100 KM te poksupljenje osnovnih namirnica, onda dolazimo da svi oni koji rade za 400 doo 600 KM nije više siromaštvo već bukvalno pitanje da li mogu da obezbijede sva tri obroka za sebe. Osim uvođenje minimalca od 1.000 KM, treba da se ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica. Mi smo jedina zemlja u regionu koja nije ograničila rast cijena namirnica koje su neophodne za preživljavanje", kazao je Šatorović.
