Petog oktobra 2011. nakon borbe s rakom gušterače preminuo je Steve Jobs, ključna osoba Applea, tehnološkog diva čije su inovacije poput iPhonea promijenile svijet i način na koji komuniciramo. Deset godina kasnije Apple je snažniji i bogatiji no ikad, no aura kompanije poznate po revolucionarnim inovacijama istopila se jer se prebacila na potrošačku elektroniku poznatu po paprenim cijenama.
Društvene mreže, posebno Twitter, užare se u vrijeme obljetnice smrti Stevea Jobsa, kada brojni komentatori ističu to da je Apple od mitske kompanije koja svakim novim proizvodom stvara malu revoluciju postao još jedan div koji 'štanca' nove verzije iste robe i profitira na lojalnoj bazi kupaca.
'Tim Cook nije Steve Jobs', može se čuti, misleći pritom na to da sadašnji direktor Applea nema ni dio karizme ni mitske ličnosti kakav je bio Jobs. Do 2011. Apple je proizvodio osobna računare, monitore, printere, serverska rješenja, multimedijske playere i, naravno, pametne telefone. Od 2011. naovamo broj novih proizvoda bitno je smanjen, a svake godine izdaju se nove verzije iPhonea, Apple Watcha i iPada.
U svojoj korporativnoj kulturi Apple održava pompozan i entuzijastičan stil Stevea Jobsa i svaki novi proizvod i nove verzije proizvoda predstavljaju se javnosti na velikoj svečanosti. No javnost, kako opća, tako i stručna, vidi da u njima nema ništa spektakularno te da su postali dobro podmazan finansijski stroj koji zna sa svojim vjernim kupcima, pišu američki analitičari.
Apple, koji je iz garaže u Silicijskoj dolini prerastao u najvredniju svjetsku kompaniju, s radom je počeo 1976. godine i dva puta promijenio je svijet računarstva i komunikacija: prvi put 80-ih godina, kada je komunikaciju ljudi i računari prebacio iz domene kompliciranih komandnih linija u korisniku lako razumljivo grafičko sučelje, te na početku 2000-ih, kada je u džepove milijardi ljudi diljem svijeta smjestio pametni telefon iPhone.
U proteklih deset godina takvih velikih inovacija nije bilo, a jedini novi proizvod vrijedan spomena je Apple Watch. No to ne znači da se tvrtka nije uspješno transformirala.
Godine 2011., u vrijeme Jobsove smrti, Apple je na burzi vrijedio oko 350 milijardi dolara dok njegova vrijednost danas iznosi više od 2.358 milijardi dolara, pri čemu analitičari s burze napominju da će uskoro vrijediti i više od 3.000 milijardi dolara, čime će samo zacementirati svoj status najvrednije firme na svijetu.
Nije ih previše pogodila ni velika nestašica čipova jer očito imaju kapacitete da zadovolje potrebe tržišta. Za razliku od ljute konkurencije, Googlea i Facebooka, Apple nema problema ni s tužbama oko autorskih prava, a koje su spomenuti dvojac koštale milijarde dolara.
Apple je u proteklih deset godina, finansijski gledano, imao najbolje desetljeće u povijesti te je po veličini bilance prerastao i naftne divove poput Exxona i Saudi Aramca.
Prihodi firme u deset godina su se učetverostručili - 2011. godišnji promet iznosio im je šest milijardi dolara, a danas iznosi 28,8 milijardi dolara i to samo u prvom kvartalu. U gotovini Apple ima oko 200 milijardi dolara dok su 2011. imali respektabilnih 76 milijardi dolara.
Broj zaposlenika porastao je sa 60.400 na nevjerovatnih 147.000, i to je samo broj stalno zaposlenih. Svake sekunde, procjenjuje se, Apple okrene 10.000 dolara prometa, od čega je 3.600 dolara čista zarada, što znači da je firma otkad ste počeli čitati ovaj tekst napravila oko pola miliona dolara prometa.
Ovaj ste tekst vjerovatno i pročitali na zaslonu pametnog telefona, a on se našao u vašem džepu ili torbici upravo zato što je Steve Jobs zaslužan za njih. Hoće li njegova mitska aura još dugo svijetliti ili će ga za nekoliko godina pregaziti neka nova revolucija u komuniciranju, niko ne zna, a dioničari Applea još ne trebaju razbijati glavu time jer firma stoji bolje nego ikad.
