Ugledni britanski list The Guardian objavio je opširnu diplomatsku analizu u kojoj se navodi da je iranski povratak vojnim sukobima velikih razmjera s Izraelom proširio konflikt koji je započeo u februaru.
Prema tvrdnjama lista, izraelski napadi na Hezbollah po prvi put su postali direktan povod za rat (casus belli) za Iran, što je ponovo uvuklo i Jemen, odnosno Hute, u sukob s nepredvidivim posljedicama.
Sukob struja u Teheranu i opasnost od totalnog rata
U analizi ističe se da bi pojedini krugovi u Teheranu, ohrabreni prošlim vojnim uspjesima i blokadom Hormuškog moreuza, željeli pretvoriti ovaj trenutak u tačku bez povratka u sukobu s Izraelom. The Guardian navodi da manjina već sedmicama agituje za potpuno napuštanje pregovora o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Nasuprot njima, u Teheranu postoje i drugi glasovi koji vjeruju da Iran može iskoristiti tenzije između Izraela i SAD-a kako bi ubrzao dogovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, za kojeg autor tvrdi da očajnički želi da se izvuče iz rata koji se pretvara u alarmantni prikaz američke diplomatske i vojne nemoći.
The Guardian ocjenjuje da objava Irana o završetku operacija (pod uslovom da ne bude novih izraelskih napada) dokazuje da su zagovornici opšteg rata ipak u manjini.
List prenosi i stavove Hesamodina Ashne, savjetnika bivšeg iranskog predsjednika Hassana Rouhanija, koji je upozorio da su društvena kohezija i povjerenje unutar Irana i dalje krhki.
Ova struja smatra da su povratak zamrznute imovine i postepeno ukidanje američkih sankcija imperativ za spas iranske ekonomije od bliskog kolapsa, koji je bio i pokretač protesta u januaru.
Diplomatske igre pod pritiskom na ratištu
Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei na sedmičnoj konferenciji za novinare morao je balansirati između ove dvije struje.
Kako piše The Guardian, Baghaei je osporio ideju da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izveo napade prkoseći Trumpu, sugerišući da Izrael zapravo pokušava sabotirati pregovore s Amerikom jer se boji da bi ga uslovi tog dogovora oslabili.
Baghaei je izričito naglasio da se dijalog sa SAD-om, koji se vodi indirektno preko Pakistana, nastavlja i da nije suspendovan. Ipak, on tvrdi da je SAD umiješan u udare, izjavivši da niko u regiji ne vjeruje da bi cionistički režim preduzeo akciju bez prethodne koordinacije i saradnje s Amerikom. Prema njegovim riječima, američki Centcom sarađuje s Izraelom i u odbrani i u napadu, uprkos tvrdnjama američkih zvaničnika.
The Guardian navodi da je Baghaei ipak bio oprezan, rekavši da se može raspravljati o tome da li je Izrael djelovao nezavisno ili "jaše na leđima SAD-a". Istovremeno, on je upozorio sve savezničke grupe u regiji protiv preranog razoružavanja, upoređujući situaciju sa basnom Žana de la Fontena o zaljubljenom lavu koji je pristao da mu skrate kandže, nakon čega su ga neprijatelji raskomadali.
Nova pravila igre i prijetnje energetskom sektoru
U tekstu se naglašava da malo ko sumnja u spremnost Irana da pokaže kandže, što je sada postalo dio strateške doktrine – da na prijetnje odgovara nametanjem eskalacije. List citira Hassana Ahmadiana, iranskog komentatora u arapskim medijima, koji tvrdi da je era strateškog strpljenja završena, da povratka nema, te da su Iran i njegovi saveznici odlučni da nametnu nova pravila borbe protiv protivnika koji provodi genocid.
Islamska revolucionarna garda (IRGC) otvoreno je zaprijetila da je spremna gađati energetska postrojenja u zaljevskim državama. Iz IRGC-a poručuju da će u slučaju nastavka napada na energetsku infrastrukturu, sva naftna i plinska postrojenja povezana s Izraelom, SAD-om i njihovim regionalnim saveznicima postati meta iranskih oružanih snaga.
U čiju korist teče vrijeme u Hormuškom moreuzu?
The Guardian iznosi podatke o konzistentnim pregovaračkim zahtjevima Irana: prekid vatre u Libanu koji uključuje povlačenje izraelskih snaga, odmrzavanje polovine iranske imovine (oko 12 milijardi dolara), određeni oblik iranskog upravljanja nad Hormuškim moreuzom, te kasniji detaljni razgovori o tome kako će Teheran garantovati SAD-u da ne želi nuklearno oružje, što uključuje i smanjenje zaliha visoko obogaćenog uranijuma. Prema tvrdnjama lista, Trump je bio vrlo blizu prihvatanja ovih uslova, ali pokušava pronaći način da ih formuliše kako bi bili prihvatljiviji za njegovu domaću javnost.
Autor analize ocjenjuje da bitka blokada u Hormuškom moreuzu trenutno ide u korist Irana. Svjetske zalihe nafte polako nestaju, što prijeti slomom globalne ekonomije od Japana do Brazila, a list smatra da je to za svijet opasnije od situacije u kojoj bi Iran ostao bez gotovine i izvoza nafte. Prema tvrdnjama The Guardiana, kapacitet demokratskog Zapada da apsorbuje ekonomsku bol ne može se mjeriti s kapacitetom iranskog režima.
Uloga Huta i blokada morskih puteva
Intervencija Huta dodatno pomjera tas na vagi u korist Irana. Precizan uticaj zavisiće od toga da li će Huti odlučiti da prošire blokadu, koja je trenutno ograničena na izraelske brodove u Crvenom moru, na širu blokadu neprijateljskih brodova.
The Guardian objašnjava da je moreuz Bab al-Mandab, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom, služio kao ključni sigurnosni ventil za izvoznike nafte. Protok saudijske nafte naglo je porastao kroz njihov istočno-zapadni naftovod nakon zatvaranja Hormuza, preusmjeravajući milione barela dnevno u Crveno more. Huti još nisu rekli da će blokirati ovaj tok, ali list upozorava da bi se to moglo promijeniti.
Ruta kroz Crveno more odgovorna je za 15% globalne pomorske trgovine, a Hormuški moreuz za oko 20%. Istovremeno potpuno zatvaranje oba vodena puta stavilo bi ogroman pritisak na rutu oko Rta dobre nade u Južnoj Africi.
Huti su počeli blokirati brodove koji plove prema izraelskim lukama u Crvenom moru od novembra 2023. godine, što je dovelo do bankrota izraelske luke Eilat.
Broj brodova koji prolaze kroz Suecki kanal više se nego prepolovio tokom 2024. godine, uzrokujući masovni pad prihoda za kanal i Egipat. Huti, koji iza kulisa vode mirovne pregovore sa Saudijskom Arabijom o okončanju građanskog rata u Jemenu, nisu rado ponovo ušli u sukob, dijelom i zbog ozbiljnih udaraca koje je njihova komandna struktura pretrpjela prošle godine. Pokret se sada suočava s izborom između samostalnog pokretanja blokade ili čekanja smjernica iz Irana, zaključuje se u analizi The Guardiana.