Oproštajna balkanska turneja kancelarke Angele Merkel i predstojeći njemački izbori pažljivo se prate u čitavom regionu. Većina zemalja Zapadnog Balkana ima iste ciljeve i slične probleme: punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) i istovremeno gomilu domaćih izazova, od ekonomskih do korupcije, nedostatka reformi i etničkih napetosti, piše Deutsche Welle.
Politike Njemačke i EU se stoga snažno reflektuju i na domaće prilike, i sada se već analizira šta će silazak sa političke scene Angele Merkel značiti za region, i da li se u tom smislu mogu očekivati neke bitnije promjene.
Kada je konkretno riječ o Srbiji Njemačka je ne samo jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera već i zemlja čiji se glas vidi kao presudan za proces evropskih integracija. Tome bi svakako trebalo dodati i jednu ličnu notu koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić unio u odnose sa Angelom Merkel, što je vrlo često bio povod za oštre kritike opozicije.
Dio srpske opozicije smatra da je Angela Merkel svojim blagonaklonim odnosom prema Aleksandru Vučiću i njegovim autokratskim potezima otežala opozicionu političku borbu, i na taj način favorizovala vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) u Srbiji.
Njemački interesi ostali isti
Razumljiva je stoga znatiželja u Beogradu povodom njemačkih izbora, ističe za DW Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, „ali mi ćemo morati da sačekamo neko vrijeme nakon formiranja vlade kako bismo vidjeli da li će se nešto promijeniti u politici prema Srbiji, i Zapadnom Balkanu u cjelini".
Pri tome, nastavlja Savković, „trebalo bi analizirati da li su se promijenili nemački interesi u regionu. Po mom mišljenju nisu, jer je Njemačka i dalje zainteresovana za stabilan Zapadni Balkan, koji ne proizvodi probleme, da je veoma važna migrantska ruta pod kontrolom, a ujedno se bilježi i visok rast njemačkog ekonomskog prisustva u Srbiji. Mislim da će to ostati prioriteti i u budućnosti", kaže naš sagovornik.
Oproštajna podrška Vučiću
Kao neka vrsta pripreme za posjetu Angele Merkel Beogradu vide se susreti sa austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom, ali i razgovori u Beogradu sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Kristijanom Šmitom.
Kako za DW ocijenjuje Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, „Angela Merkel dolazi u oproštajnu posjetu neposredno pred izbore u Srbiji kako bi ponovo dala podršku Aleksandru Vučiću, a njeno prisustvo će predsjednik Srbije iskoristiti da pokaže podršku Zapada, i sve će to biti u svrhu predizborne kampanje", kaže Beširi.
Direktor Instituta za evropske poslove smatra „da neće biti nikakvih tektonskih promjena u njemačkoj politici prema Srbiji, osim što će možda sada zemlje EU postati svjesnije da SNS i Aleksandar Vučić ne ispunjavaju dogovoreno već punih devet godina. Angela Merkel je za to vrijeme vjerovala da je stabilokratija važnija od unutrašnjih prilika u Srbiji, očekujući možda da se pitanje Kosova trajno riješi, ali se ni to nije dogodilo", napominje Beširi.
Marko Savković susret sa Kristijanom Šmitom takođe vidi kao pripremu za posjetu Merkelove, i primjećuje „da je Vučić u jednom danu primio Šmita, i održao vanrednu konferenciju za medije na kojoj je pokušao da se ogradi od više politika koje se u drugim zemljama Zapadnog Balkana, a pretpostavljam i u Berlinu, doživljavaju kao problematične. Tu konkretno mislim na ideju takozvanog srpskog svijeta", kaže Savković.
Odlazi Vučićev EU oslonac?
Možda ključno pitanje nakon političkog odlaska Angele Merkel jeste da li će se i u kojoj mjeri sada promijeniti odnos cjelokupne EU prema Srbiji, konkretno prema vlasti Aleksandra Vučića. U Srbiji postoji snažno uvjerenje da je Merkelova bila glavni oslonac Vučića u EU, i da je stoga u Srbiji i bilo teško sa njim voditi ravnopravnu političku borbu.
Marko Savković ocijenjuje „da se taj odnos često simplifikuje, ali je to uvjerenje u suštini tačno. Vučić je konstruktivnim nastupom oko Kosova u prvim godinama vlasti, i naročito držanjem tokom migrantske krize, na neki način zadužio Merkelovu. Vučić stalno ističe da je ona tu uslugu vratila time što podržava Srbiju. Činjenica je i da su se ti susreti prorijedili u posljednjih par godina, i stoga mislim da se ova posjeta može posmatrati i kao nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana", navodi Marko Savković.
Evropska unija ipak nije jedna homogena tvorevina, skreće pažnju Naim Leo Beširi, i kaže „da većina zemalja EU jeste bila kritična prema onome što se dešava u Srbiji, ali da je Njemačka zaista često smirivala te glasove, jer je stabilnost regiona stavljala ispred svega. A što se tiče srpske opozicije, ona prije svega nije nudila ništa novo kada je riječ o Kosovu, ili Bosni i Hercegovini, a pored toga bili su i veoma kritični prema nekim reformskim zahtijevima koji su stizali iz EU. Nije stoga ni iznenađenje što odatle i nije stizala neka ozbiljnija podrška opoziciji u Srbiji", kaže Beširi.
Opozicija bi morala biti opreznija u svojim ocjenama, dodaje Marko Savković, „jer će jedna demokratska Njemačka biti potrebna svakom političkom akteru u Srbiji. Njemačka je to moramo da primjetimo i jedna od zemalja koja želi da sasluša argumente opozicije, koji su kada je riječ o stanju demokratije u Srbiji, veoma jaki. Zato je potrebno da i oni nastupe proaktivno prema novoj njemačkoj vladi, ko god u njoj bio", naglašava DW sagovornik.
Tirana i Beograd- (ne)običan izbor?
Činjenica da će Angela Merkel tokom oproštajne balkanske turneje posjetiti samo Beograd i Tiranu izazvala je nova pitanja, prije svega zašto su odabrane baš te dvije balkanske prijestolnice?
„Čini mi se da Angeli Merkel Aleksandar Vučić i Edi Rami djeluju kao njena čeda Berlinskog procesa, koji ipak nije uspjela da sprovede do kraja. Bojim se zato da će njen odlazak sa političke scene biti i kraj tog Berlinskog procesa, koji nikada nije ni bio zamišljen kao zamjena za članstvo u EU, već kao neki regionalni motor reformi, koje bi onda dovele do članstva u EU", ocijenjuje za DW Naim Leo Beširi.
Marko Savković kaže da je „teško odgovoriti na to pitanje, jer mogla je to biti i Bosna i Hercegovina, koja je u nekoj permanentnoj krizi. Zanimljivo je i da ne ide na Kosovo, ne vjerujem da je to neko distanciranje od Kurtija, ali je interesantno da tamo ne ide. I na kraju ne znam zašto ne ide u Sjevernu Makedoniju, koja je vrlo nezasluženo gurnuta na začelje evropskih integracija", zaključuje izvršni direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost.
