Tokom predstojeće zime bi Rusija uz pomoć dezinformacijskih kampanja preko interneta mogla pokušati izazvati socijalne nemire u Njemačkoj. To je procjena predsjednika Parlamentarnog nadzornog tijela Njemačkog Bundestaga za nadzor tajnih službi.
„Stanje je stvarno ozbiljno", kaže Konstantin von Notz iz Saveza 90/Zelenih u razgovoru za DW.
„Posljednje sedmice su opet pokazale da ruski utjecaj u Njemačkoj može pasti na plodno tlo."
Trenutak njegovog upozorenja nije slučajan. Ljudi u Njemačkoj sve više osjećaju posljedice eksplozije cijena energenata nakon što je Moskva u znak odmazde za zapadne sankcije obustavila isporuke plina.
Zbog ruske agresije na Ukrajinu Evropska unija je uvela dalekosežne sankcije protiv Rusije. Dosad većina Nijemaca podržava te sankcije. Ali, sigurnosne vlasti strahuju da bi Rusija iduće zime mogla pokušati poticati strah od nedostatka energenata i hrane kako bi pojačala otpor protiv sankcija.
„Naše tajne službe već duže vrijeme uočavaju da pro-ruski akteri organiziraju kampanje na društvenim mrežama kao što je Telegram s ciljem da zatruju javne rasprave i rascijepe naše društvo", kaže von Notz. „Živimo u vremenima kad moramo biti jako pažljivi – to je još jednom pokazala priča o krivotvorenom videu s (ministricom vanjskih poslova) Baerbock."
Slučaj Baerbock
Slučaj o kojem on govori pokazuje šta bi se Njemačkoj moglo dogoditi: krajem augusta je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock za vrijeme podijske diskusije u Pragu obećala pomoć napadnutoj Ukrajini „bez obzira što moji njemački birači mislili".
Ta je opaska bila dio dužeg odgovora u kojem je Baerbock rekla i to da njezina vlada pomaže ljudima u Njemačkoj da izađu na kraj s rastom cijena životnih potrepština.
Ali, u roku od nekoliko sati snimka te rečenice, istrgnute iz konteksta, počela se širiti na proruskim profilima na Telegramu, utvrdila je analiza udruge koja okuplja različite nevladine organizacije pod imenom Disinformation Situation Center. Često su video-snimke dopunjene zbunjujućim dodacima ili krivim naslovima kako bi se izokrenulo stvarnu izjavu Annalene Baerbock.
Velikom brzinom su se snimke širile, a uskoro su se pojavile i na Facebooku, Twitteru, Instagramu i YouTubeu, gdje su ih dijelili funkcionari AfD-a i Ljevice te desnoekstremni profili. Samo dan kasnije pojavio se na Twitteru hashtag koji je bio jedan od najpopularnijih toga dana, a u kojem se zahtijevalo ostavku Annalene Baerbock.
„Ovaj slučaj pokazuje kako je važna saradnja ruskih aktera odanih Kremlju i njemačkih aktera kako bi se proširile dezinformacije", kaže Julia Smirnova iz think tanka Institute for Strategic Dialogue, jedne od organizacija koje su sudjelovale u analizi.
Rat u Ukrajini u centru pažnje
Pokušaji iz Moskve da se utječe na javno mnijenje u Njemačkoj nisu nova pojava. Još od Hladnog rata je to jedan od glavnih ciljeva sovjetske odnosno ruske propagande.
Posljednjih godina su platforme na društvenim mrežama postale jedno od glavnih mjesta za takvu djelatnost. Između 2015. i 2021. su znanstvenici identificirali više od 700 ruskih dezinformacijskih kampanja s ciljem da se postojeći razdor u njemačkom društvu pojača ili stvori novi.
Radilo se o desecima različitih tema, od useljavanja do ljudskih prava. To se promijenilo od ruskog napada na Ukrajinu, kaže Smirnova. Od tada se dezinformacijska nastojanja Moskve gotovo isključivo bave ratom.
Uz to su se pro-ruski aktivisti „vrlo brzo nakon početka ruske agresije počeli baviti pitanjem nestašice energenata u Evropi prikazujući ju kao posljedicu zapadnih sankcija i solidarnosti Zapada s Ukrajinom."
„Ruska propaganda širi narativ da će se Nijemci smrzavati zbog Ukrajine", kaže Smirnova. „A s obzirom na to da je zima pred vratima taj narativ ima velik potencijal da dopre do ljudi koji imaju opravdane brige i strahove."
Teška zadaća
Istraživanja drugih organizacija potvrđuju ovu procjenu. Pia Lamberty iz berlinskog naučnog instituta CeMAS kaže da očekuje jačanje ruskih dezinformacijskih kampanja tijekom zime.
„Iskustvo nas je naučilo da Rusija u vremenima socijalnih napetosti pojača svoje operacije kako bi još više destabilizirala demokratije", kaže ova socijalna psihologinja. Slična stvar se mogla vidjeti kad su 2015. stotine tisuća ljudi bježale u Njemačku od rata u Siriji.
Uvijek kad se neka zemlja nalazi pred socijalnim izazovima, kao što je prijeteća kriza s energentima tokom zime u Njemačkoj, kaže Lamberty, „postoji mogućnost da ljudi postanu solidarniji i zbliže se".
„Ali, često se događa suprotno – porast nacionalizma i egoizma", naglašava ona. „Dezinformacijske kampanje iskorištavaju ljudsku psihologiju, nastoje pojačati takve tendencije."
Dosad su protesti u Njemačkoj protiv rasta cijena živežnih potrepština i osobito energenata bili razmjerno slabi. Ali, to bi se moglo promijeniti s obzirom na prve hladne jesenske noći. Stranke s političkih rubova već su najavile „vruću jesen" s redovitim demonstracijama ponedjeljkom.
Istovremeno bi pro-ruski akteri mogli pokušati radikalizirati te proteste ciljanim dezinformacijskim kampanjama, pribojava se zastupnik Konstantin von Notz.
„Da ne bi bilo nesporazuma: svako u našoj zemlji ima pravo demonstrirati protiv rasta cijena i protestirati na ulici, Bogu hvala", kaže on. „Ali svi mi, političari, novinari, građani, moramo paziti da ne budemo nesvjesno instrumentalizirani od aktera koji nemaju dobre namjere za naše društvo. A to će bez sumnje biti teška zadaća."
