Povlačenje američkih vojnika i talibansko preuzimanje vlasti gurnuli su Avganistan u haos i iznijeli na vidjelo pogrešne procjene Vašingtona. SAD su prokockale svoj kredibilitet, smatra Ines Pol, dopisnica DW-a u Vašingtonu.
Ne postoji dobro rješenje za avganistansku dilemu koju je američki predsjednik Joe Biden naslijedio od svojih prethodnika. Donald Trump je u jednom od svojih posljednjih poteza na vlasti najavio povlačenje svih američkih jedinica iz Afganistana. A njegov prethodnik Barack Obama je propustio mogućnost pripremanja povlačenja s validnim argumentom da je nakon smrti Osame bin Ladena invazija u stvari postala bespredmetna, piše DW.
Joe Biden se nalazi pod velikim unutrašnjepolitičkim pritiskom da konačno okonča taj rat. Većina Amerikanaca više ne želi da se rizikuju ljudski životi i izdvajaju nove milijarde dolara za zemlju u kojoj većina stanovnika američke vojnike i njihove saveznike ne slavi kao oslobodioce nego se bori protiv njih kao okupatora.
A Bidenu su hitno potrebni uspjesi. I dok su mnogi američki predsjednici počinjali ratove kako bi pobijedili na izborima, ovaj predsjednik mora da okonča jedan rat da na izborima sljedeće godine ne bi opet izgubio svoju tijesnu većinu u oba doma američkog Kongresa.
Zapadni civili su u velikoj opasnosti
Sve to treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju aktuelne situacije. Ali složenost ne može biti opravdanje za dramu i humanitarnu katastrofu koja se trenutno odvija u Afganistanu. Nisu bez zaštite ostavljene samo hiljade Afganistanaca s porodicama koje su tokom protekle dvije decenije radili za zapadne vojnike.
Čini se da vojni savez čak ni sopstvene civile nije u stanju da smjesti na sigurno. Kako je moguće da osoblje ambasada, saradnici nevladinih organizacija i druge grupe nisu prebačeni avionima iz Avganistana prije nego što je vojska napustila velike dijelove zemlje i tako oslobodila put za pobjednički pohod talibana?
Kako je moguće da su još prije samo nekoliko dana takozvani stručnjaci u Bijeloj kući tvrdili da Kabul neće tako brzo pasti? Sada u glavnom gradu vlada potpuna panika jer je avganistanska vojska, naravno, odmah promijenila stranu piše DW.
Iz straha od nadmoći talibana, ali i zato što se ne isplati boriti za vladu - na čelu s predsjednikom Ašrafom Ganijem - koju je teško nadmašiti u korupciji. Šta to govori o kvalitetu tajnih službi i poznavanju zemlje? I koliko, s obzirom na to, vrijede riječi Joe Bidena koji je nedavno naveliko izjavljivao da Afganistan više ne predstavlja terorističku prijetnju pa ta zemlja opet može da se prepusti sama sebi?
Pomagači ostavljeni na cjedilu
Rat u Afganistanu je započet kao reakcija na napade na SAD od 11. septembra 2001. Joe Biden je, logikom koju je teško shvatiti, najavio da je na 20. godišnjicu napada povlačenje - završeno. Vjerovatno se nadao da će napokon zaključiti još jedno neslavno poglavlje američkih vojnih invazija i na spomen-području u New Yorku proglasiti pobjedu u bici protiv međunarodnog terorizma.
U ovih 20 godina nije bilo pobjede. Ali je istovremeno prokockano vrlo mnogo kredibiliteta. I to upravo kod onih koji su svojom spremnošću da rade za zapadni vojni savez na kocku stavili ne samo svoje živote, nego i živote svojih porodica. I koji su sada tako sramotno ostavljeni na cjedilu. To se tiče svih nas. I mora sve da nas postidi.
