Kako se sukob između Ukrajine i Rusije zahuktava, Kremlj koristi opskrbu plinom kao političko oružje. Bernd Riegert iz DW-a istražuje koliko je Europska unija ovisna o ruskom energetskom divu Gazpromu.
U januaru je izvršni direktor Gazproma Alexey Miller rekao da je 2021. bila rekordna godina za ruskog energetskog diva, kako u pogledu proizvodnje, tako i u pogledu dobiti. Zahvaljujući rastućoj potražnji i rastućim cijenama plina i nafte, tvrtka "se kupa" u rubljama.
Ruska država je ta koja kontrolira većinu dionica i odlučuje o smjeru tvrtke. Ali razne njemačke tvrtke, kao što je elektroprivredna tvrtka E.ON, također posjeduju udjele u Gazpromu, koji je najveći proizvođač prirodnog plina na svijetu. Ima gotovo 500.000 zaposlenih i tvrdi da drži najveće rezerve plina u Rusiji.
Miller je stari prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji gotovo uvijek sjedi za stolom nadzornog i upravnog odbora.
Gazprom je najveći dobavljač plina u EU
Gazpromova tržišna moć u Europi rezultat je monopola. Rusko zakonodavstvo propisuje da samo Gazprom smije upravljati cjevovodima koji se koriste za izvoz. Već desetljećima je najveći dobavljač Europske unije (EU).
Oko 43 posto prirodnog plina koji se troši u EU dolazi iz Rusije, prema statističkom uredu EU Eurostat, dok ostatak dolazi iz Norveške, Bliskog istoka, SAD-a i sjeverne Afrike.
Ali unutar EU, tržišni udio ruskog plina uvelike varira u različitim državama članicama. Opće pravilo je da što se država nalazi istočnije, veća je vjerovatnost da će ovisiti o Rusiji, a Njemačka, najveći potrošač energije u EU-u, crpi oko 55% svog plina iz ruskih energetskih divova.
"Gazprom koristi svoju tržišnu moć utječući na cijene kroz količinu plina koju isporučuje Europi", rekao je za DW energetski stručnjak Georg Zachmann iz Bruegelovog think tanka sa sjedištem u Bruxellesu.
Takmičenje između regulatora EU i Gazproma
EU je u proteklih 10 godina pokušavala uspostaviti relativno jedinstveno tržište plina u bloku uvođenjem propisa prema kojima bi Gazprom trebao isporučivati plin do vanjskih granica, kojim države članice mogu trgovati.
Njemačka može kupovati plin u Rusiji, a zatim ga prodavati Poljskoj ili Ukrajini. Ali u interesu je Gazproma sklapati izravne ugovore s onima koji primaju plin, kako bi održali visoku ovisnost.
"Postoji svojevrsno natjecanje između europskih regulatora koji pokušavaju stvoriti tržište s jedinstvenim cijenama i Gazproma koji pokušava nametnuti različite cijene u različitim zemljama", objasnio je Zachmann.
Dok Gazprom inzistira da je ispunio sve svoje dugoročne obaveze u opskrbi, Zachmann je rekao da tvrtka zapravo isporučuje manje plina tržištu uz kratkoročne ugovore.
Zachmann je rekao da je kratkoročno tržište posljednjih godina postalo sve važnije jer je dugoročno pokušavalo postati manje ovisno o Gazpromu.
"Gazprom ispunjava svoje ugovore, to je istina, ali samo na najnižoj razini svojih obaveza", istaknula je nedavno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Rekla je da su i drugi dobavljači povećali isporuke s obzirom na rapidno rastuću potražnju i rekordne cijene.
Von der Leyen je dodala da se Gazprom ponaša na čudan način s obzirom da se unatoč velikoj potražnji ne isporučuje više plina. Također je za njemački dnevnik Handelsblatt rekla da činjenica da tvrtka pripada ruskoj državi izaziva sumnju u njezinu pouzdanost.
Gazprom ima udjele u lokalnim i regionalnim dobavljačima energije u gotovo svim državama EU. U Njemačkoj, na primjer, njezina podružnica Astora posjeduje najveće podzemno skladište plina u zapadnoj Europi. Smješten u Rehdenu u Donjoj Saskoj, djeluje kao tampon kada postoje fluktuacije u ponudi i potražnji.
Može li Rusija zatvoriti slavinu?
Ako bi Gazprom dobio upute od Kremlja da prestane isporučivati plin u EU, moglo bi doći do značajnih nestašica.
Von der Leyen je rekla da ne vjeruje da će do toga doći. Budući da je ruska ekonomija toliko ovisna o izvozu energije, ne bi imalo smisla ugroziti njegov odnos s najvećim klijentom i investitorom.
No rekla je za Handelsblatt da EU i SAD rade na povećanju opskrbe ukapljenog prirodnog plina iz Katara ili SAD-a. Pregovori će se održati sljedećeg ponedjeljka u Washingtonu.
Njemačka bi mogla postati još više ovisna o Rusiji
Energetski stručnjak Claudia Kemfert s njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) predvidjela je da će plinovod Sjeverni tok 2, kojim će Gazprom pumpati plin, učiniti Njemačku još više ovisnom o izravnim opskrbama iz Rusije.
"Europa ima strategiju diverzifikacije kupnje plina, dok je Njemačka odabrala suprotan put i dodatno povećala svoje oslanjanje. To se sada vraća", rekla je za DW.
Prema njezinom mišljenju, prodaja plinskih skladišta nije smjela biti odobrena, ili je u najmanju ruku trebala biti regulirana. Rekla je da su za plin potrebne strateške rezerve, baš kao i za naftu.
EU sada razmišlja o stvaranju takvih rezervi i djelovanju kao zajednički kupac plina, više nego u prošlosti, što je strategija koju Gazprom pokušava potkopati udvaranjem pojedinačnim državama članicama. Mađarska je, na primjer, upravo potpisala ekskluzivni ugovor s Gazpromom i imat će povoljan tretman u pogledu cijena.
Zachmann nije optimističan da EU može učiniti mnogo da se suprotstavi Gazpromovoj moći: "Možete pregovarati koliko god želite s osobom koja ima svu moć u svojim rukama. Ako se plinska slavina može zatvoriti iz Moskve, mi smo jednostavno u lošijoj pregovaračkoj poziciji."
Za Millera je trgovina s Europom samo dio Gazpromova uspjeha. Tvrtka kaže da želi postati vodeća svjetska energetska tvrtka. Uostalom, ne trguje samo plinom, već i naftom, a proizvodi i električnu energiju.
U međuvremenu, predsjednik Putin upravo je predstavio veliki plinski sporazum s Kinom na početku Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. SAD je također kupac Gazproma i 2020. godine 8% uvoza nafte u zemlju dolazilo je iz Rusije, više nego što je dolazilo iz njezine saveznice Saudijske Arabije.
