Nakon što je Sud BiH poslao Centralnoj izbornoj komisiji BiH detaljno pojašnjenje o tome zbog čega Milorad Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a, a što je na upit Sudu BiH Raport dobio i objavio prije osam dana, sada su se digle SNSD-ove 'kuke i motike' kako bi javnosti objašnjavali da nije tačno da Dodik ne može biti predsjednik političke stranke.
Među onima koji su ustali braniti presuđenog Dodika na kojeg se itekako odnose pravne posljedice presude sadržane u Krivičnom zakonu BiH, jeste i Milan Tegeltija, 'potkovani' bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH čijim smo koruptivnim akcijama svjedočili 'uživo' na javno objavljenom video snimku.
Korumpiran i nepoznavalac zakona
Osim što je korumpiran, Tegeltija je i veliki nepoznavalac Krivičnog zakona BiH, jer tvrdi kako se pravne posljedice presude Miloradu Dodiku 'ne odnose na pravna lica koja nisu obuhvaćena javnim finansiranjem,' te da su političke partije registrovane kao udruženja građana.
Ova Tegeltijina, a ni izjave onih koji isto tvrde, jednostavno nisu tačne i demantira ih Krivični zakon BiH.
Krivični zakon BiH jasno je precizirao ovu situaciju. S obzirom na nove diskusije o ovom pitanju, pojasnit ćemo detaljno i precizno.
Milorad Dodik je presuđen shodno članu 203 a Krivičnog zakona BiH koji kaže da bilo koje službeno lice koje ne izvrši ili ne poštuje odluku visokog predstavnika bit će kažnjeno kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Dodik je kažnjen zatvorom od godinu dana, koju je kao što je općepoznato otkupio iznosom od 36.500 KM.
Prema istom, 203.a članu Krivičnog zakona BiH licu koje je presuđeno za neprovođenje odluka visokog predstavnika izriče se i mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.
Takva mjera je Dodiku izrečena i navedena u presudi i odnosila se na dužnost predsjednika RS.
S druge strane, pravne posljedice presude koje proizilaze iz Krivičnog zakona BiH ne unose se u presudu, nego one nastupaju po automatizmu kada presuda postane pravosnažna. Pravne posljedice presude ne provodi Sud BiH, nego druge institucije gdje bi se primjerice Dodik pokušao zaposliti, a zabranjeno mu je ili kandidovati se na izborima ili ostati predsjednik političke stranke.
Na Dodika se odnose tri pravne posljedice iz člana 203a, stav 5. koje ne isključuju jedna drugu.
Pod a) za njega nastupa prestanak službene dužnosti i zaposlenja.
Pod c) za Dodika nastupa zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
I pod d) Dodik ima zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Jasna razlika između tri posljedice, prva je najvažnija jer je neovisna o načinu finansiranja.
Prvom od tri pravne posljedice koje se odnose na Dodika i koja u ovom slučaju jeste najvažnija utvrđuje mu se prestanak bilo kakve službene dužnosti. Kod ove mjere u Krivičnom zakonu BiH se ne navodi da li se obavljanje te dužnosti finansira ili ne finansira iz budžeta
Kod druge dvije pravne posljedice jasno se navodi da se zabrana odnosi na dužnosti koje se finansiraju iz javnih sredstava.
Znači, potpuno je jasno, postoji pravna posljedica kojom po automatizmu svakom pravosnažnom osuđeniku po članu 203a, stav 1., a zašto je osuđen i Dodik, po pravosnažnosti presude prestaje i bilo koja druga službena dužnost i zaposlenje.
I kod te, pravne posljedice pod a) u članu 2023a,stav 5. nije bitno da li se obavljanje te dužnosti finansira ili ne finansira iz budžeta.
Kod druge dvije pravne posljedice precizirano je da se odnose na vršenje dužnosti koje su finansiraju iz javnih sredstava i u tome je razlika između prve pravne posljedice za Dodika i druge dvije.
Već sama činjenica da su pobrojane tri pravne posljedice i da se kod dvije spominje finansiranje iz budžeta, kod jedne ne, govori da se one razlikuju i da ne isključuju jedna drugu.
Da bi se sve bolje razumjelo treba znati da kada se govori o pravnim posljedicama presude iz člana 203a, prema kojem je i Dodik presuđen, da je u Zakonu navedeno da su pravne posljedice usklađene s članovima 113. i 114. Krivičnog zakona BiH.
Zašto je to važno?
Zato što u članu 114. jasno stoji da pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava jesu 'prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima'.
Veoma je važno i kljućno ovo 'drugim pravnim licima?
Jer, prema Zakonu o političkim organizacijama RS, politička stranka je pravno lice, a Dodik u ovom slučaju u stranci obavlja službenu dužnost.
Ovo nije proizvoljno zaključivanje, nego su pojmovi službenog lica ,službene dužnosti i pravnog lica definirani Krivičnim zakonom BiH.
I ne treba ni biti pravnik da bi se Zakon pročitao i razumio.
Jer, prema definiciji iz Člana 1. Krivičnog zakona BiH službeno lice je i ovlašteno lice u pravnom licu koje uz naknadu ili bez naknade vrši određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.
Zbrku su napravili CIKBiH i oni koji u Sudu brane Dodika
Znači, Dodik je predsjednik SNSD-a, pravnog lica u kojem on kao predsjednik vrši službenu dužnost na osnovu Zakona o političkim organizacijama RS i nebitno je obavlja li on tu dužnost uz naknadu ili bez naknade, njemu shodno pravnim posljedicama presude i ta službena dužnost prestaje po sili zakona.
Krivični zakon BiH je dostupan na internetu i lako je pronaći sve pobrojane odredbe. S druge strane, ako je Sud BiH dostavio CIK-u BiH pojašnjenje i obrazloženje pravnih posljedica presude, valjda Sud koji je presudio Dodika i CIK-u dostavio akt o pravnim posljedicama presude najbolje zna odnose li se te posljedice i na prestanak funkcije predsjednika SNSD-a.
Zna se da je Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo žalbu Nebojše Vukanovića koji se žalio na odluku CIK BiH da se ovjeri učešće SNSD-a na prijevremenim izborima u RS uz Dodikov potpis. No, ne treba zaboraviti da u Sudu BiH ima sudija koji rade u Dodikovu korist i koji su mu omogućili i ljetos VIP tretman pri tajnom dolasku u tu pravosudnu instituciju dok je bio bjegunac.
Upravo takvi, o čemu je Raport pisao dali su alibi i CIK-u i SNSD-u da na dodatno pojašnjenje Suda BiH da Dodiku prestaje službena dužnost i u pravnom licu po sili zakona, odnosno da ne može biti predsjendik SNSD-a, da 'mašu' s odlukom Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH kojom je odbijena Vukanovićeva žalba zbog Dodikovog potpisa i da se 'kače' na tu odluku.
Nažalost, ovo je samo još jedan pokazatelj o podjelama u institucijama BiH na one koji su na strani napadača na ustavni poredak BiH i one koji od takvih, državu brane.