Tiranosaurus reks (Tyrannosaurus rex) živio je duže i trebalo mu je više vremena da dostigne svoju maksimalnu veličinu nego što se ranije vjerovalo, pokazuju rezultati najnovije studije.
Naučnici su dugo izračunavali starost ovih predatora brojeći prstenove rasta u fosiliziranim kostima nogu. Dosadašnja istraživanja sugerisala su da su ovi dinosaurusi prestajali rasti oko 25. godine, uz životni vijek od približno 30 godina. Međutim, nova studija objavljena u časopisu PeerJ otkriva potpuno drugačiju sliku. Koristeći polarizovanu svjetlost, tim naučnika je kod 17 uzoraka uspio uočiti ranije nevidljive prstenove rasta.
Analiza je pokazala da T-Rex svoju maksimalnu težinu od oko osam tona ne bi dostigao prije 35. ili čak 40. godine života.
Istraživači su koristili najveći skup podataka ikada prikupljen za ovu vrstu i otkrili da je T-Rex rastao mnogo sporije. Umjesto naglog skoka u razvoju, ovaj dinosaurus je veći dio života proveo kao jedinka srednje veličine.
„Otkrili smo da se razmak između prstenova rasta razlikuje kod jedinki. Neke godine pokazuju znatan rast, a druge vrlo mali. Ova varijabilnost sugeriše da je rast bio fleksibilan i vjerovatno pod utjecajem dostupnosti resursa“, objašnjava vodeća autorica studije Holly Woodward, profesorica anatomije na Državnom univerzitetu Oklahoma.
Ovi nalazi pomažu u razumijevanju zašto je T-Rex bio toliko uspješan mesožder. Rastući polako tokom dužeg perioda, ovaj dinosaurus je tokom života popunjavao različite ekološke niše, mijenjajući svoj plijen kako je rastao, da bi na kraju postao dovoljno velik da se za hranu bori sa drugim odraslim tiranosaurusima.
Studija je ponovo pokrenula i naučnu raspravu o tome da li su svi fosili koje nazivamo T-Rexom zaista ista vrsta. Postoje indicije da su neki manji primjerci zapravo pripadali drugoj vrsti poznatoj kao Nanotyrannus.
Iako brzina rasta ne može definitivno potvrditi postojanje odvojenih vrsta, dokazi ukazuju na tu intrigantnu mogućnost. Profesor Steve Brusatte sa Univerziteta u Edinburghu, koji nije bio dio tima, ocjenjuje ovaj rad kao provokativan, naglašavajući da je među tiranosaurusima očigledno postojalo mnogo više varijacija nego što se ranije mislilo.
Otkriće novog tipa prstena rasta moglo bi natjerati paleontologe širom svijeta da revidiraju protokole koje koriste pri proučavanju rasta svih dinosaurusa.