Još jedan spor oko teritorije potresa već napete odnose između SAD i Kanade – i ovoga puta to nije rezultat prijetnje Donalda Trumpa da će svog sjevernog susjeda pretvoriti u 51. američku saveznu državu, piše CNN.
Ove sedmice kanadski lider Mark Carney ponovo je pozvao Trumpa da „poštuje kanadski suverenitet“, nakon što je Financial Times objavio da su se zvaničnici State Departmenta od prošlog aprila tri puta sastali s liderima grupe koja želi da se provincija Alberta otcijepi od Kanade.
Ta grupa, pod nazivom Alberta Prosperity Project, zalaže se za referendum o nezavisnosti Alberte i, prema objavi jednog od njenih lidera na mreži X, planira zatražiti od američkog Ministarstva finansija kreditnu liniju od 500 milijardi dolara kako bi se „podržala tranzicija ka slobodnoj i nezavisnoj Alberti“.
Zvaničnik Bijele kuće umanjio je američku uključenost za CNN, rekavši da se „zvaničnici administracije sastaju s brojnim grupama civilnog društva. Nikakva podrška niti obaveze nisu date.“
Ipak, izvještaji su izazvali novo nezadovoljstvo u Kanadi, koja pokušava nastupiti jedinstveno protiv Trumpove administracije, njenih carina i prijetnji teritoriji zemlje. Lider Britanske Kolumbije, susjedne provincije, uporedio je kontakt ove albertanske grupe s „izdajom“.
Evo šta znamo o pokretu za nezavisnost Alberte i kolike su šanse da se provincija zaista otcijepi od ostatka Kanade.
Šta je Alberta?
Alberta je provincija na zapadu Kanade bogata naftom, približno veličine Teksasa.
U njoj živi oko pet miliona ljudi, a kroz provinciju se proteže planinski lanac Stjenjaka, te se tu nalaze turističke destinacije poput Banffa i jezera Louise.
Provincija ima jedinstven politički i kulturni identitet, oblikovan snažnim energetskim i poljoprivrednim sektorima, posvećenošću ekonomskom individualizmu i niskim porezima. Često nazivana „energetskom provincijom“, Alberta posjeduje naftne pijeske koji čine oko 84% ukupne kanadske proizvodnje sirove nafte.
Politički se smatra bastionom konzervativizma u Kanadi, iako su njeni urbani centri, Calgary i Edmonton, progresivniji.
Premijerka Alberte Danielle Smith bila je bliska Trumpu i republikancima, posjetivši u januaru prošle godine Trumpov privatni klub Mar-a-Lago. To se dešava uprkos tome što su njene kolege iz drugih provincija zajednički nastupile protiv Trumpovih prijetnji aneksijom Kanade i podrivanjem njene ekonomije.
Zašto separatisti žele nezavisnost?
Separatisti u Alberti dugo smatraju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u Ottawi.
Tvrde da napori federalne vlade u borbi protiv klimatskih promjena sputavaju albertansku naftnu industriju; da plaćaju više nego što dobijaju kroz federalne poreze; te da njihove konzervativne vrijednosti potiskuju liberalnije i brojnije istočne provincije.
„Zapadna otuđenost postoji još od konfederacije, a svakako od kada je Alberta postala provincija 1905. godine“, rekao je Michael Solberg, partner u konsultantskoj firmi New West Public Affairs i bivši politički savjetnik u vladi premijera Stephena Harpera.
„Ona se obično pojačava kada Albertanci osjećaju da Ottawa donosi odluke koje direktno štete njihovom načinu života.“
Federalno nametnuta zatvaranja tokom pandemije COVID-19 i više od decenije liberalne vlasti u Ottawi dodatno su podgrijali taj osjećaj, a tenzije su još porasle kada se ostatak Kanade ujedinio u patriotizmu protiv Trumpa.
Ubrzo nakon što su Carneyjevi liberali, na valu anti-Trumpovskog raspoloženja, pobijedili na saveznim izborima u aprilu 2025, parlament Alberte usvojio je zakon koji olakšava organizovanje referenduma o nezavisnosti.
Ipak, separatistički pokret nema jasnog lidera ni strukturiranu kampanju i „pokreće ga šačica glasnih aktivista, uglavnom pojačanih na internetu“, kaže Solberg. Nijedna separatistička stranka trenutno nema mjesta u parlamentu Alberte.
Kako je Trump utjecao na pokret?
Povratak Trumpa, konzervativnog predsjednika naklonjenog nafti, dao je novi zamah pokretu za otcjepljenje, a kod nekih je čak promijenio krajnji cilj.
Na skupu za nezavisnost Alberte prošlog ljeta, kojem je prisustvovao CNN, pristalice su nosile kape u MAGA stilu s natpisom „Make Alberta Great Again“, hvaleći Trumpa kao „najveću vrijednost Sjeverne Amerike“ i mogućeg saveznika separatista.
Dok je većina željela da Alberta postane potpuno nezavisna država, neki su podržavali drugu opciju: da Alberta postane 51. savezna država SAD-a.
U februaru se uz autoput između Calgaryja i Edmontona pojavio bilbord koji poziva građane da kažu premijerki Smith da Alberta treba da se „pridruži SAD-u“, uz fotografiju njenog rukovanja s Trumpom. Bilbord je finansirala grupa pod sloganom „Kanađani za 51. državu“.
Visoki Trumpovi zvaničnici također su pokazali simpatije prema ideji nezavisnosti Alberte.
Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je prošle sedmice za desničarsku televiziju Real America’s Voice da je Alberta „prirodan partner SAD“.
„Imaju velike resurse. Albertanci su veoma nezavisan narod“, rekao je, dodajući da je čuo da bi referendum mogao uskoro uslijediti.
„Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD ima.“
Bessent je tvrdio da Kanada ne dozvoljava Alberti da izgradi naftovod do Pacifika i rekao: „Mislim da bismo trebali dopustiti da dođu dole u SAD.“
Koliko je vjerovatno da Alberta napusti Kanadu?
Solberg smatra da je „vrlo vjerovatno“ da će Alberta raspisati referendum o nezavisnosti. Samo dva puta ranije neka kanadska provincija održala je takav plebiscit, oba puta u frankofonom Quebecu. Najnovije, 1995. godine, birači su tijesno odlučili da ostanu u Kanadi.
„Sve ukazuje na referendum ove jeseni o tome treba li Alberta ostati u konfederaciji“, rekao je Solberg. „Ulog je veliki i sve počinje djelovati stvarno.“
Još jedna separatistička grupa, Stay Free Alberta, prikuplja potpise kako bi natjerala provincialnu vladu da raspiše referendum, a neki skupovi privukli su velike mase. Grupa ima rok do maja da prikupi 177.732 potpisa od registrovanih birača.
Međutim, ankete pokazuju da podrška nezavisnosti ostaje relativno niska. Istraživanje Pollara Strategic Insights iz januara pokazalo je da samo 19% Albertanaca podržava otcjepljenje.
Profesorica političkih nauka Lori Williams sa Univerziteta Mount Royal u Calgaryju kaže da veliki dio pristalica referenduma zapravo čine „simbolični separatisti“.
„Neki koji potpisuju peticiju kažu da samo žele poslati poruku Ottawi kako bi Alberta imala jaču pregovaračku poziciju.“
Građanska peticija protiv otcjepljenja već je odobrena i prikupila je više od 400.000 potpisa.
Među najglasnijim kritičarima ideje su autohtone zajednice, čiji su sporazumi s kanadskom državom stariji od same provincije Alberta. Pod pritiskom tih zajednica, vlada je dodala odredbu u zakon koja garantuje njihova prava bez obzira na ishod referenduma.
Premijerka Smith rekla je da ne podržava otcjepljenje, ali je odbila osuditi one koji ga zagovaraju, nazvavši njihove pritužbe „legitimnim“.
Čak i ako referendum uspije, proces otcjepljenja bio bi „izuzetno složen i destabilizirajući“, upozorava Solberg.
Ne postoji jasna mapa puta šta bi se tada desilo, naročito uz dilemu da li je cilj potpuna nezavisnost ili priključenje SAD-u.
„To su neriješena pitanja, ili barem još nemaju dobre odgovore, a pravni i ekonomski rizici ostaju ogromni.“