Evropski lideri ne vjeruju da je Vladimir Putin iskren kada je riječ o mirovnom sporazumu, zato im je strategija da udovoljavaju i hvale Donalda Trumpa sve dok on konačno ne dođe do istog zaključka i shvati da mora zauzeti čvršći stav prema Kremlju.
Šefovi EU smatraju da je to strategija u kojoj ne mogu izgubiti. Bili bi oduševljeni ako se pokaže da nisu bili u pravu, ako američki predsjednik uspije ispregovarati kraj rata u Ukrajini uz značajne sigurnosne garancije, ali glavni cilj im je razotkriti Putinovu blef i lobirati za strožije sankcije, piše Politico.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, svjetski lider koji se najviše trudio spriječiti rat u Ukrajini diplomatskim pristupom Putinu, sada je i najglasniji u tvrdnji da ruski predsjednik nije ozbiljan u vezi mira i da je i dalje posvećen uništenju nezavisne, demokratske Ukrajine.
Šta Putin želi
"Mislim li da predsjednik Putin želi mir? Odgovor je ne. Ako želite moje iskreno mišljenje: ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da“, rekao je Macron prije polaska za Vašington i dodao: "Ne mislim da Putin želi mir. Mislim da želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što predlaže".
Zaista, umjesto da ponudi bilo kakve ustupke u vezi mira, Putin samo traži još više teritorije od Kijeva, uključujući ključne ukrajinske odbrambene linije koje bi mu omogućile da napadne dublje u zemlju. Takođe, kategorički odbacuje prisustvo NATO snaga koje bi garantovale sigurnost Ukrajine nakon rata, što je ključni uslov za Kijev.
Kako se sada priprema mogući samit između Rusije i Ukrajine, lideri širom Evrope održali su niz hitnih razgovora u utorak kako bi razmotrili svoju reakciju i podijelili informacije iz prethodnih razgovora u Bijeloj kući.
Prema riječima pet diplomata koji su govorili pod uslovom anonimnosti, predsjednici, premijeri i ambasadori uglavnom su se složili s Macronom. Izrazili su duboku sumnju da će Kremlj pregovarati u dobroj vjeri, ali su bili optimistični da će Vašington kazniti Rusiju ako se pokaže da je Putin najveća prepreka miru.
"Jasno je da ako dođemo u situaciju gdje Putin pokaže da ne želi okončati rat, to će natjerati Trumpa na akciju i ojačati zahtjeve za sankcije", rekao je jedan diplomata iz zemlje učesnice na virtuelnoj sjednici Evropskog vijeća.
Ključan potez protiv Putina
Evropljani smatraju da je američki pritisak putem sankcija ključan za diplomatski proces, a mnogi tvrde da je Putin bio prisiljen da se upusti u razgovore s Trumpom na Aljasci tek nakon što je Washington uveo visoke carine Indiji zbog njene kupovine ruske nafte, glavnog izvora prihoda za Rusiju. Dramatičan sljedeći korak bio bi uvođenje sličnih sankcija kako bi se ugušila ruska trgovina s Kinom.
Drugi diplomata potvrdio je da su saveznici spremni podržati američku inicijativu za postizanje primirja, ne nužno jer misle da će uspjeti, već "jer će to biti jasan test ruskih namjera". Treći je rekao da sigurnosne garancije koje se razvijaju pomažu Ukrajini da "pregovara iz pozicije snage", dok bi sankcije osigurale da „imamo polugu nad Putinom.“
Lideri, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, francuskog Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i italijansku premijerku Giorgiu Meloni otputovali su u ponedjeljak u Washington kako bi podržali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u razgovorima s Trumpom. To se dogodilo samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik ugostio Putina na pregovorima na Aljasci i tvrdio da je postignut napredak "u mnogim tačkama".
"Ovo je stalni proces upravljanja Trumpom za sve, uključujući i Putina. Ali mislim da su u ponedjeljak uradili najbolji mogući posao u datim okolnostima", rekla je Fiona Hill, bivša savjetnica republikanskog predsjednika tokom njegovog prvog mandata, a sada viša saradnica Instituta Brookings za POLITICO.
Prema njenim riječima, najbolje čemu su se mogli nadati od samita na Aljasci bilo je "nešto na čemu se može raditi i izgleda da toga i ima, iako je vizuelni dojam bio loš".
Svi igraju igru
Zapadni partneri su obasuli Trumpa pohvalama, zahvalili su mu što je ugostio razgovore i izrazili iskreno olakšanje nakon što je dao značajna uvjeravanja da će SAD igrati ulogu u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma. Ipak, iza zatvorenih vrata, više su fokusirani na uvođenje novih, oštrih ekonomskih sankcija ako i kada Moskva odbije da okonča invaziju.
"Svi igraju igru", rekao je četvrti EU diplomata te dodao: "Ali ne znamo šta je Putinov krajnji cilj. Šta će ga motivisati da da bilo kakve ustupke? Nemam pojma".
Pritisak da se razgovara o miru postaje problem za ruskog lidera. Kremlj je na naredni krug diplomatije odgovorio neodređeno. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva ne odbacuje razgovore s Ukrajinom, ali je insistirao da se svaki samit mora pripremati "korak po korak, postepeno, počevši od stručnog nivoa pa kroz sve potrebne faze".
Putin je čak predložio da se samit održi u Rusiji, što je ideja koja je odmah odbačena. Jedan njemački zvaničnik rekao je da ovo kolebanje postaje ozbiljan test ruske iskrenosti.
"Rusija je pristala da bude domaćin ili učestvuje na bilateralnom samitu sa Zelenskim … U međuvremenu, prema medijima… ruska strana to sada drugačije tumači", rekao je taj zvaničnik.
S evropske strane, diplomatija sada ide ubrzano. EU je održala vanredni sastanak ambasadora do 2 ujutro u utorak uoči razgovora lidera i odvojenog video sastanka s neformalnom "koalicijom voljnih“, u kojoj su i zemlje van EU poput Turske i Kanade. Očekuje se i sastanak vojnih komandanata ove sedmice u Washingtonu kako bi se razgovaralo o konkretnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Ruske ambicije
Ministri odbrane i vanjskih poslova EU također će se sastati neformalno naredne sedmice jer se očekuje da bi konkretan mirovni prijedlog mogao biti spreman za predstavljanje Zelenskom i Putinu u roku od sedam dana.
Trump je nagovijestio da bi američka zračna sila mogla biti korištena u Ukrajini, dok bi evropske zemlje mogle rasporediti trupe radi zaštite zemlje, što bi bilo direktno suprotno ruskim ambicijama da zauzmu više teritorije.
Iako su zapadne zemlje sve sigurnije da mogu sarađivati s Trumpom i održati jedinstven stav, bile su prisiljene prilagoditi svoje crvene linije njegovim stavovima. Nakon razgovora u Washingtonu, EU je u ponedjeljak ublažila svoj zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije početka pregovora.
"Postojala je nada da bi Trump mogao promijeniti stav o prekidu vatre. To se nije dogodilo. Ali sveukupno, bio je to dobar korak ka miru", rekao je peti diplomata, izražavajući zabrinutost zbog razlika u stavovima.
Najvažnije je, ipak, da čak i sam Trump sada javno priznaje da Putin možda ne pregovara iskreno.
"U narednih nekoliko sedmica saznat ćemo više o predsjedniku Putinu… Moguće je da on ne želi sklopiti dogovor. Nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude, to će biti teška situacija", rekao je Trump za Fox News, prenio je Politico.