Davorin Primorac, direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) nije se pojavio na javnom saslušanju na koje ga je pozvala Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, što je Raport ranije i najavio.
Na ovaj način Primorac je nastavio izbjegavati da se pojavi pred Komisijom koja mu je uz pozive za javno saslušanje, prije toga slala i niz pitanja o radu te Agencije na koje Primorac nije želio odgovoriti.
Neki odgovori su u međuvremenu stigli,ali Komisija nije zadovoljna s njima. Na saslušanje su bili pozvani i Sanjin Hadžiomerović i Tomislav Marinković, zamjenici direktora BHANSA-e, a danas se pojavio samo Hadžiomerović.
S njim su na saslušanje došle i uposlenice BHANSA-e Azra Mulać-Bulić i Zorica Stanković, koje članovi Komisije u suštini nisu ni zvali na saslušanje, nego su isključivo željeli sve informacije o BHANSA-i dobiti od rukovodstva ove Agencije.
Jedan od razloga tog stava je i to što Komisija nije željela da se njihova komunikacija s uposlenicima protumači kao mogući pritisak na zaposlenike BHANSA-e.
Također, saslušana je i predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić, inače šefica kabineta ministra saobraćaja i komunikacija BiH Edina Forte.
Primorcu ide novi poziv
Članovi Komisije imali su brojna pitanja za Hadžiomerovića,ali u konačnici nisu bili zadovoljni odgovorima,a na neka isključivo može odgovoriti prvi čovjek BHANSA-e, pa je Komisija ostala pri stavu da treba saslušati i direktora Primorca kojem će ponovo poslati poziv za saslušanje.
Šemsudin Mehmedović, član Komisije kazao je da Parlamentarna skupština BiH provodi nadzor nad svim budžetskim i nebudžetskim institucijama BiH i da su prema Krivičnom zakonu BiH predviđene novčane kazne za pravne subjekte od 1.000 do 40.000 KM koje taj nadzor odbiju.
"Agencija grubo krši zakon jer nam nije dostavila traženu dokumentaciju o mjesečnim izdvajanjima za plaće, kopije ugovora o radu, odluke o javnim nabavkama i izvještaj o radu za 2024. godinu. Na osnovu čega vaše plaće mogu biti tajne i zašto se krije etnička zastupljenost zaposlenih", pitao je Mehmedović.
Član Komisije Edin Ramić pitao je Hadžiomerovića o godišnjim prihodima i rashodima Agencije za potrebe uposlenih, a zanimalo ga je ima li u Agenciji stranačkog zapošljavanja, te je li sukob interesa ako je u BHANSA- i jedan brat direktor ,a drugi šef finansija. Ramića je zanimalo i pitanje sigurnosti zračnog prostora, eventualnih incidenata i ko provodi kontrolu.
Podsjećamo, ranije je objavljena informacija da u BHANSA-i na čijem je čelu Davorin Primoroac, inače zet Dragana Čovića, lidera HDZBiH, kao šef finansija radi i njegov brat Ivica Primorac.
Hadžiomerović se nije htio izjasniti o tome smatra li on da je u ovom slučaju na djelu sukob interesa, a bilo je evidentno da Hadžiomerović izbjegava ili da nema konkretne odgovore na brojna druga pitanja.
Tako Komisija ponovo nije dobila precizne podatke o tome kolike su plate članova uprave i zaposlenika, niti podatke o etničkoj pripadnosti zaposlenih.
Komisija i dalje ne zna kome su bili dodijeljivani ugovori za javne nabavke u BHANSA-i i u kojim sve iznosima, a što su i ranije pitali, niti znaju tačnu strukturu rashoda.
Hadžiomerović je, umjesto konkretnih odgovora pokušao Komisiju 'bombardirati' evropskom regulativom u oblasti koju pokriva BHANSA, ali su ga članovi Komisije brzo podsjetili da je on član Uprave bh. agencije i da odgovora konkretnije na pitanja.
Ramić kazao Hadžiomeroviću da odgovore 'ne zamotava u jufku'
Odgovarajući na pitanje člana Komisije Edina Ramića o prihodima i rashodima u Agenciji, Hadžiomerović je krenuo s objašnjenjima 'nadugo i naširoko', da bi ga Ramić opomenuo da 'ne zamotava u jufku' odgovore, nego da odgovori na pitanje.
Hadžiomerović je potom kazao da su prihodi za 2024. godinu iznosili oko 79miliona, a da su troškovi zaposlenih iznosili oko 52 miliona.
Za investicije je Hadžiomerović kazao da su u 2024. godini iznosile blizu 22 milona KM, a u 2025. godini oko 20 miliona.
Jasmin Emrić, član Komisije, kazao je da se od uprave BHANSA-e očekuje da dostavi izvještaj za 2024.godinu koji je bio i pred Vijećem ministara BiH,a koji BHANSA ne želi dostaviti Komisiji.
Hadžiomerović je pokušao dezavuisati Emrića i Komisiju da svi izvještaji stoje na zvaničnoj stranici BHANSA-e,ali Emrić ga je brzo uvjerio i dokazao mu da ne govori istinu. Na stranici BHANSA-e nema izvještaja koje je usvajalo Vijeće ministara BiH.
Emrić se osvrnuo i na činjenicu da Komisija i dalje ne zna kolike su plate Uprave BHANSA-e, te je kazao da on kao državni poslanik, kada ga neko od građana primjerice upita, je li plata direktora BHANSA-e 10.000 KM, ne zna šta da kaže, je li to istina ili nije i je li taj iznos možda manji ili veći.
Podsjećamo, Komisija je više puta tražila podatke o neto platama po radnim mjestima, ali BHANSA je pokazala snažan otpor prema tom pitanju, uz navode da je riječ o ličnim podacima građana.
No, predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić pred Komisijom je kazala da ona smatra da transparentnost treba biti standard u svim institucijama i da ne vidi smetnju da građani znaju iznose platasvih zaposlenih u insttiucijama, a da nadležne institucije trebaju ocijeniti je li njihova objava u skladu sa zakonima.
Također, na upit članova Komisije o tome kako se BHANSA zaštitila od odlaska kontrolora letenja u čije je obuke uložila stotine hiljada maraka, konkretno po jednom kontroloru oko 250.000 KM, Škuletić-Malagić je navela da su oni ranije bili vezani ugovorom da moraju ostati u BHANSA-i šest godina, te da je to sad promijenjeno u odredbu koja propisuje da je taj rok 10 godina.
Iako je ona kazala da kontrolori letenja u BiH u odnosu na region i EU imaju najniže plate uprkos zadnjem povećanju od 25 posto, konstataciju člana Komisije Šemsudina Mehmedovića, da su plate kontrolora letenja u Srbiji i nekim drugim susjednim zemljama niže od onih u BiH nije komentirala.
Upravi smiješno pitanje kako je Čoviću poznata struktura zaposlenih, a njima nije
Komisija od zamjenika direktora BHANSA-e nije dobila jasan odgovor o tome koliko BiH kontroliše svoje nebo i da li se na godišnjem nivou u tom kontekstu Hrvatskoj isplaćuje oko sedam miliona KM. Poseban otpor iz BHANSA-e već duže vrijeme pokazuju u odnosu na pitanje o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u Agenciji.
Nedostavljanje tih podataka oni pravdaju s time da se uposlenici ne žele i nemaju obavezu izjasniti o etničkoj zastupljenosti i da uprava nema mehanizme da ih na to natjera.
Na pitanje člana Komisije Šemsudina Mehmedovića, ako je to tako , kako je onda Draganu Čoviću, lideru HDZBiH poznata etnička struktura,jer izjavljuje da je u Agenciji najmanje Hrvata, i Hadžiomerović i njegove saradnice, te predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e počeli su se smijati, na što ih je Mehmedović pitao :'Šta je tu smiješno', ali oni nisu odgovorili .
Mehmedović je Upravu BHANSA-e podsjetio da je proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda propisana zakonom i da Agencija mora dostaviti te podatke. Napomenuo je da ukoliko neko neće da se izjasni o etničkoj pripadnosti, onda to znači da je iz reda 'Ostalih',ali da po zakonu u Agenciji moraju biti uposleni i pripadnici konstitutivnih naroda.
Iz Uprave su potom najavili da će provesti anketu u Agenciji o etničkoj pripadnosti uposlenih.
Mehmedović je nakon javnog saslušanja kazao novinarima da je važno o ključnim pitanjima rada ove kao i drugih institucija razgovarati otvoreno, ali i da se javnosti moraju učiniti dostupnim sve informacije koje se odnose na troškove, investicije, plate i ukupno poslovanje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Prema njegovim riječima, riječ je o podacima koje svaki građanin Bosne i Hercegovine ima pravo znati, te da oni moraju biti dio redovne i potpune javnosti rada Agencije.
Osvrćući se na ulogu Vijeća BHANSA-e, Mehmedović je rekao da zakon ne propisuje koje kompetencije moraju imati članovi i predsjedavajući Vijeća iako su oni nadzorni organ Agencije.
U BiH je praksa da predsjedavajući Vijeća bude šef kabineta ministra saobraćaja i komunikacija BiH. On smatra da je potrebno izmijeniti zakon o BHANSA-i, kako bi se za tu funkciju prvo propisale stručne kvalifikacije.