KJKP Rad ponovo je u fokusu javnosti, nažalost, opet po negativnom - pojavi epidemije leptospiroze.
Iako je se radi o zdravstvenoj problematici, mnogi uzrok vide u komunalnoj nehigijeni - prije svega neredovnom odvozu smeća.
KJKP Rad mjesecima unazad upozorava i pokušava podići svijest građana koji smeće odlažu tamo gdje mu nije mjesto, što je najveći problem.
O svemu smo razgovarali sa direktorom KJKP Rad Mirsadom Jašerevićem.
Odmah na početku ističe kako su 'žarišta leptospiroze' odnosno prve lokacije pojave zareze sanirane.
Sanirani međuprostori
"Sanirani su međuprostori koji su bili na tim lokalitetima kad su u pitanju općine Novi Grad, Centar i Ilidža. Dakle, nije se pojavila infekcija ulica do ulice, lokacija do lokacije, kvart do kvarta nego je bio zahvaćen međuprostor indentifikovanih slučajeva leptospiroze. Tako da smo mi u svom dijelu odgovornosti sanirali te lokacije i međuprostore.
Također, mi smo dobrim djelom u gradu imali akcije čišćenja navedenih općina kao i općine Stari Grad i Ilijaš. U narednom planu sanacija koja se ne tiče leptospiroze nego se tiče vandredne proljetne akcije čišćenja, i to se odnosi na općine Hadžići i Trnovo, koje će biti vrlo brzo sanirane", ističe Jašarević.
Naravno, KJKP Rad posluje pod otežanim okolnostima. Često se ističe nemar Vlade KS prema svim komunalnim preduzećima, a Jašarević ističe problem finansija.
"Prva i osnovna stvar, kad je u pitanju komunalno preduzeće Rad to stvari koje se tiču finansijske prirode. Mi da bi imali adekvatne razvojne planove i da bi na adekvatan način održavali našu opremu te isti nivo poslovanja prije svega potrebne su finansije. Mi sve finansiramo, isključivo, na osnovu naplate naših usluga. Ljudi misle da smo mi na nekakvim budžetima - međutim nismo.
Mi imamo taj dio koji se tiče zajedničke potrošnje onih lokaliteta i ulica koji pripadaju kantonu. Taj dio se plaća po tarifnom modelu. Naše cijene za pravna lica nisu korigovane od 1995. godine, a za fizička lica od 1996. godine. Dovoljno je to reći da vidimo gdje je jedan dio problema.
Drugi dio problema leži u tome da se 30 godina zapuštaju neke stvari. Neke stvari možete da gurate po tepih jednu godinu, ali ako to traje iz godine u godinu, malo po malo se prenosi, onda dođemo do jedne tačke pucanja. Mi smo se maksimalnim naporom angažirali i sanirali i ovu vanrednu situaciju. Jasno je svima da se kontejneri moraju obnoviti, da se naša mehanizacija i oprema također moraju obnoviti. Samo održavanje te opreme zahtjeva brojne troškove. Čitav proces treba posmatrati, prikupljanje, odvoz i odlaganje otpada. To su neke tri cjeline koje su primarna djelatnost Rada", navodi Jašarević u razgovoru za Raport.
Jašarević dalje navodi ako je problem odlaganje otpada, jer se navike ljudi mijenjaju.
"Potrošačko društvo se mijenja, proizvodi se mnogo više otpada nego prije 20, da ne kažem 30 godina. Ne možemo istim kapacitetima raditi kad su u pitanju kontejneri, niše, podzemni i nadzemni objekti", navodi on.
Zanimljivo je, ističe, da sad rade jednu standardizaciju koja će biti univerzalna.
"S tim ćemo ići kad je u pitanju urbanizam - da pokušamo na neki način zakonski odrediti koji su to uslovi za novogradnju, za postojeće kapacitete koje imamo. U smislu samog planiranja frekvencije prije svega kapaciteta za odlaganja otpada, a onda i frekvencije za odvoz otpada. To su sve postupci koji su u fazi rada, mi smo vodeća kuća kad je u pitanju upravljanje otpada u Bosni i Hercegovini. Mi imamo sva ta stručna pravila koja zahtjevaju zakonsko utvrđenje i akademsko usklađenje na jedan jedinstveni standard. Samim tim vrlo jasno će se identifikovati prilikom dobivanja građevinske dozvole, to bi bio pun pogodak. To je jedan od procesa koji ćemo mi raditi, na kojem sad radimo. Moram da kažem, ja sam tu od 2. aprila, to procesi koje smo mi pokrenuli užurbano jer to su ustvari prvi elementi da identifikujemo probleme koje možemo sad sa ovim kapacitetima riješiti i krenuti u rješavanja", kaže Jašarević.
Ističe da je jedan od gorućih problema zbog kojih grad izgleda prljavo, nije frekvencija odvoza otpada nego formiranje 'divljih deponija'.
Sistem video nadzora
"Mi sad gotovo u svakom dijelu grada imamo divlje deponije koje postaju maltene pravilo. Čitav niz aktera su odgovorni za sprečavanje formiranja divljih deponija. Ja u toku cijele ove epidemije nijednog trenutka nisam bježao od odgovornosti niti prebacivao odgovornost na bilo koga drugog nego smo pristupili rješavanju problema na osnovu kapaciteta i resursa koje imamo. Od mog dolaska je u fazi izrada jednog sistema sprečavanja formiranja divljih deponija koja će biti u potpunosti završena nadam se uskoro, vjerovatno već u junu tako da bi mogli krenuti u realizaciju na terenu. Radi se o uspostavljanju sistema video nadzora koji ćemo u saradnji sa lokalnom samoupravom, općinama i Ministarstvom unutrašnjih poslova raditi na detekciji i ranom sprečavanju formiranja deponija.
Video sistem će biti u realnom vremenu odrađivan na adekvatan način, materijali će biti ostavljani svim uključenim u ovaj proces tako da ćemo biti u mogućnosti da identifikujemo, detektujemo i uputimo licima koji će biti dio sankcionisanja kada je u pitanju formiranje divljih deponija. Glavno rješenje jeste komunalna policija, ali dok ne bude komunalna policija, dok ne dobiju prava ovlaštenja koja mogu da riješe neke stvari mi radimo u okviru onoga što možemo da spriječimo formiranje divljih deponija", istakao je Jašarević.
Kaže da koliko god radnici Rada bili ažurni, problem su neodgovorni pojedinci.
"Imate činjenicu da su ljudi krenuli da čiste svoje podrume nakon pojave leptospiroze i da smo mi po nekoliko puta čistili velike površine koje smo već očistili, jer su ljudi opet iz podruma izbacivali otpad. Na taj način, ne samo da su nama otežavali rad nego su izlagali opasnosti sredinu i na taj način su pogodovali širenju zaraze", naveo ne on.
Dodaje da ovo nije prva zaraza leptospiroze i da se ona i ranije pojavljivala u BiH. i to 2005. godine.
"Tako da raspolažemo i statističkim podacima, da u stvari u kontinuitetu se pojavi leptospiroza u par slučajeva godišnje. Nije da je neka fantomska bolest ali smo zaista reagovali i mi i svi ostali. S druge strane, aktuelne probleme koje imamo, ja opet kažem, ja sam tu od 2. aprila", kaže Jašarević.
Ističe kako su se u posljednji problem uključili svi, od resornog ministra Mladena Pandurevića i ministra privrede Zlatana Mijatovića do premijera Nihada Uka.
"U kontinuitetu smo svi mi bili u nekom telefonskom kontaktu i zaista je bila neka dvosmjerna saradnja, sad pričam o tom nekom kriznom periodu leptospiroze", kaže on.
Pitamo ga da li im nedostaje i radnika i mehanizacije ali i novca, Jašarević ističe da ne bi bio toliko radikalan.
"Ne bih ja to tako agresivno rekao, to je takav presjek stanja danas u bilo kojem privrednom društvu ne samo u komunalnom javnom nego i privatnim društvima. Treba sistemski riješiti neke stvari. Nemojte dati nekome novac, naučite ih kako da zarade. Kod nas, mi ne određujemo naše cijene, mala korekcija utvrđivanja cijena je profesionalna.
Znači Vlada je prije svega ta koja utvrđuje cijene. S druge strane, mi smo naravno svoj dio posla uradili uz inicijativu, nisu to samo cijene koje se tiču individualnih usluga, usluga za pravna lica, tehničke komunalne potrošnje tu postoje i cijene garaža, parkiga i odvoz paukom.
Nije realno da imate u centru grada, na udaljenosti 50 metara od našeg u kojem je cijena 3 ili 4 KM po sati, a naš plaćate 1 KM. Dovodimo u pitanje rentabilnost, a da ne govorim da nam to treba da bude neki od prihoda da možemo neke druge stvari koje ne možemo isfinansirati da osiguramo sredstva za druge radove", navodi Jašarević.
Šta se dešava s deponijom Smiljevići
Na kraju dodaje da je trenutno deponija Smiljevići u fazi proširenja.
"Pretpostavljam da vas zanimaju i aktuelna tema vezano za odlaganje otpada. Mi tu imamo jednu potpuno završenu opciju koja je iz formalnih razloga, neću da ulazim šta je prije bilo, nije dobila upotrebnu dozvolu. Protiv dobivanja upotrebne dozvole kao što ste čuli, naš ministar komunalne privrede Mladen Pandrurević uložio je veliku energiju i koliko sam shvatio taj dio u formalnom rješavanju bio par dana. S druge strane, imamo u pripremi izgradnju dvije javne grobnice za odlaganje animalnog otpada gdje treba da se instaliraju završni filteri koji su u fazi dobivanja upotrebne dozvole. Tako da će onda ti kapaciteti koji su neophodni za rad u narednih nekoliko godina biti dovoljni. Plohe za odlaganje otpada su također proširene ili su u fazi proširenje.
Imamo kontinuiran problem sa mehnizacijom, kompletno preduzeće Rada da se razumijemo. To su stvari koje rješavamo u hodu. Imamo u nekom našem planu, u narednih mjesec dana da radimo u punom kapacitetu kad je u pitanju mehanizacija da se saniraju ti tekući akutni problemi.
Što se tiče strateškog problema odlaganja otpada u mjestu Smiljevići, generalno u Sarajevu, to stvari koje sami ne može riješiti pa smo uputili inicijativu da se rješava to sistemski po pitanju uspostavljanja postrojenja za preradu otpada gdje ćemo za naš projekat imati proizvode koji će imati svoju tržišnu vrijednost u daljem procesu stvaranja energije jer je to nešto što je uobičajeno u svijetu prema svim ekološkim standardima najprihvatljivija.
Sa druge strane može biti izuzetan izvor prihoda, prije svega Kantonu Sarajevo. Vidite da postoji raspoloženje da se ide u tom smjeru i da taj formalni dio kad se odredi jako brzo ide realizacija. Tako da ja sam optimista u tim nekim sistemskim rješenjima", zaključio je na kraju razgovora za Raport Mirsad Jašarević.