Teniski savez Bosne i Hercegovine funkcioniše zahvaljujući kombinaciji grantova, podršci entitetskih i lokalnih institucija te dugogodišnjim sponzorima poput BH Telecoma. Uprkos ograničenim resursima, bh. tenis ostvaruje zapažene međunarodne rezultate – od uspjeha juniora do historijskih nastupa Davis Cup reprezentacije. Ipak, izazovi poput infrastrukture, odlaska mladih talenata i složenog sistema sportskog upravljanja i dalje usporavaju razvoj. U razgovoru za Raport, direktor Teniskog saveza BiH Senad Hadžimešić govori o stanju u savezu, najvećim preprekama, ali i potencijalu koji bh. tenis može dosegnuti uz bolju podršku okruženja.
„Finansiranje je naše najveće opterećenje, ali opstajemo zahvaljujući istrajnosti i partnerstvima“
Kako trenutno izgleda finansijsko stanje Teniskog saveza BiH? Da li savez može opstati bez većih ulaganja?
Nijedan sportski savez nije na budžetu države i svaki se finansira putem javnih poziva — od Ministarstva civilnih poslova, Vlade Federacije, kantona, općina… Čim se otvori neki projekt, mi se prijavimo. Finansiramo se iz grantova, dok u sportskom smislu ostvarujemo ozbiljne rezultate: naši teniseri i teniserke osvajali su zlatne medalje na evropskim i svjetskim takmičenjima.
Veliku ulogu imaju i sponzori. Posljednjih godina imamo zaista korektnu saradnju, posebno s BH Telecomom, koji godinama podržava reprezentaciju i finansira ključne programe. Zahvaljujući Federalnoj vladi i BH Telecomu, uspjeli smo realizovati cijeli plan i program za ovu i sljedeću godinu. Veliku podršku godinama pruža i Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Osim toga, radimo i na edukaciji trenera. Ove godine smo imali i dva govornika na Svjetskoj teniskoj konferenciji — što je ogroman plus.
Ipak, tenis u BiH uglavnom finansiraju i sami klubovi. Mali je broj djece koja treniraju tenis, ali i pored toga plaćamo sve međunarodne licence i obaveze prema ITF-u.
„Davis Cup je motor razvoja bh. tenisa – iz njega dolazi najveća promocija države“
Koji su najveći sportski uspjesi bh. tenisa u posljednjih deset godina?
Ako govorimo o pojedinačnim igračima, najveći uspjesi svakako su rezultati Damira Džumhura i njegovo osvajanje ATP turnira. Tu su i Mirza Bašić i Tomislav Brkić, posebno u dublovima, gdje su igrali završnice ATP turnira i Grand Slamova. Svaki ATP turnir je malo svjetsko prvenstvo – i to je ogromna promocija za BiH.
Što se tiče ženskog seniorskog tenisa, tu smo stabilni u Drugoj grupi – takav je trenutni format takmičenja. Potrebno je da se pojavi jedna vrhunska igračica koja će povući ostale.
Definitivno, najveći pokretač je Davis Cup reprezentacija. Posljednjih 7–8 godina ona je motor Teniskog saveza. Naši mečevi u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci donijeli su velike pobjede i ogromnu promociju BiH. Najveći uspjeh bio je plasman među 16 najboljih reprezentacija svijeta 2018. godine u Japanu.
Imali smo i izuzetno tijesan meč u Švedskoj, gdje smo izgubili 3:1, iako je jedan njihov igrač kasnije suspendovan zbog dopinga, što je indirektno utjecalo i na naš rezultat.
Tu su i sjajni uspjesi juniora: osvajanje evropskih masters turnira, razvojnih turnira, kao i evropsko zlato u konkurenciji do 18 godina te bronzana medalja na Olimpijskim igrama mladih.
„Najveći izazov? Zadržati mlade talente – a nemamo uslove koje nude druge države“
Koliko je teško zadržati mlade talente u BiH, s obzirom na bolje uslove u regionu i Evropi?
BiH je složena država i veće zemlje nude bolje i uređenije uslove. Mladi sportisti, razumljivo, traže gdje mogu napredovati. I u tenisu smo imali odlaske igrača koji su bili perspektivni za buduću Davis Cup reprezentaciju.
Tea Kovačević igra za BiH, što nam mnogo znači, ali generalno, kao savez ne možemo utjecati na odluke mladih sportista. Imali smo čak i ponude da neki strani igrači pređu pod našu zastavu, ali ako nemamo šta da im ponudimo u smislu uslova, teško je takmičiti se s državama koje imaju uređen sistem i status saveza.
„Najveći problem bh. sporta je politika – zakon je postavljen tako da se sve može blokirati“
Šta biste izdvojili kao najveći problem bh. tenisa: infrastrukturu, novac ili nešto treće?
Generalno najveći problem u bh. sportu je politika. Zakon o sportu je postavljen tako da udruživanje entitetskih saveza omogućava da se rad sportskog sistema u svakom trenutku može blokirati. Politika je prešla u sve pore društva. Ne znam hoće li se to promijeniti, ali to koči kvalitet rada i razvoj.
Drugi ogroman problem je infrastruktura. Uključujući i glavni grad – Sarajevo nema kvalitetne trening-centre za tenis, iako imamo reprezentativce koji osvajaju ATP trofeje. Ako je sjedište Teniskog saveza u Sarajevu, logično je da grad ima vrhunske terene. Ako ne, onda se barem treba razmotriti lokacija saveza.
Treći problem je finansiranje. Mi stalno tražimo da se obezbijede minimalni uslovi da bi sport mogao napredovati. Novca u sistemu ima dovoljno da se svi sportovi pomognu, ali raspodjela je takva da sportovi ostaju na margini.
Na nivou države izdvoji se oko milion i 300 hiljada KM za sve sportove — što dovoljno govori o situaciji.
Teniski savez BiH, nastavlja donositi međunarodne uspjehe koji Bosnu i Hercegovinu predstavljaju u najpozitivnijem svjetlu. Od juniorskih medalja do historijskih Davis Cup plasmana, bh. tenis živi zahvaljujući ljudima koji rade mnogo više nego što sistem nudi. Kako poručuje direktor Hadžimešić, napredak je moguć — ali samo ako država konačno prepozna da je sport investicija, a ne teret.