Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde je na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu nastojala da ublaži zabrinutost zbog mogućeg „rascepa“ globalnog poretka, poručivši da se svet nalazi u fazi prilagođavanja, a ne potpunog loma.
Suprotno tom smirenom tonu, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgjeva upozorila je da se globalno tržište rada suočava sa ekspanzijom umjetne inteligencije koji bi mogao imati razorne posljedice po milione radnih mjesta.
Ona je upozorila da umjetna inteligencija već sada snažno mijenja tržište rada i da će njen uticaj u narednim godinama biti još dublji. Prema istraživanjima MMF-a, oko 60 posto radnih mjesta u razvijenim ekonomijama bit će pogođeno upotrebom AI tehnologije, neka će biti unaprijeđena, neka transformisana, a neka potpuno nestati.
Na globalnom nivou taj procenat iznosi oko 40 posto, piše The Guardian. Georgieva je dalje navela kako u razvijenim zemljama već sada je svako deseto radno mjesto "ojačano“ umjetnom inteligencijom. Ljudi na tim pozicijama imaju veće plate, troše više i time podstiču lokalnu ekonomiju, od ugostiteljstva do usluga. Međutim, iza tog pozitivnog efekta kriju se ozbiljni problemi.
Kako ističe, prvi je udar na početne, ulazne poslove. Upravo ti poslovi najčešće nestaju, što mladima otežava da uđu na tržište rada i izgrade karijeru. Drugi, i po Georgievoj opasniji, jeste pritisak na radna mjesta koja AI ne dodiruje. Ta radna mjesta postaju slabije plaćena, što direktno pogađa srednju klasu.
"Srednja klasa će, neminovno, biti pogođena", upozorila je direktorica MMF-a.