Dizelski motor, nekadašnji kralj evropskih puteva, nezaustavljivo gubi bitku. U posljednjih dvadeset godina, udio dizelaša među novo registrovanim automobilima u Evropi strmoglavo opada. Prema najnovijim podacima ACEA-e, dizelski automobili danas čine samo 8,3 posto svih novih registracija u Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji i EFTA-i.
Za poređenje, električna vozila trenutno drže duplo veći udio – 17,1 posto.
Automobilski stručnjak i direktor CAR instituta iz Bochuma, profesor Ferdinand Dudenhöffer, ovu situaciju opisuje kao „tužan kraj dizela u putničkim vozilima“, prenosi njemački Auto Bild.
Brojke govore sve: u Njemačkoj je udio dizelaša među novim vozilima u prvih pet mjeseci 2025. pao na 15,3 posto – što je pad od čak 20 posto u odnosu na isti period prošle godine. U Francuskoj, Belgiji, Italiji, Austriji i Španiji situacija je još lošija, s padovima i do 45 posto.
Posebno drastičan primjer je Norveška, gdje je tokom 2025. registrovano samo 859 novih dizelskih vozila – što čini tek 1,5 posto ukupne prodaje. Iako je to dijelom rezultat posebnog poreznog sistema koji favorizuje električna vozila, podatak ima snažnu simboličku težinu.
„U Nizozemskoj, Norveškoj i Belgiji dizelske pumpe na benzinskim stanicama sve više nestaju. Naftne kompanije uklanjaju dizelske jedinice i zamjenjuju ih benzinskim“, naglašava Dudenhöffer. Kako broj dizelaša opada, tako se i tržište goriva brzo prilagođava.
Evropa, koja je nekad bila središte svjetskog tržišta dizela, sada više nije odlučujuća. Još 2005. godine, gotovo trećina svih svjetskih dizelaša bila je registrovana na Starom kontinentu. Danas je taj broj pao na samo 18 posto, a očekuje se da će do 2030. pasti ispod 17 posto.
U Kini, koja je danas najveće svjetsko automobilsko tržište, dizelski automobili gotovo i ne postoje. Tamo dominiraju električni automobili, plug-in hibridi i modeli s tzv. "range extenderima". Dizel se smatra skupim, komplikovanim i tehnološki zastarjelim.
Prema riječima Dudenhöffera, dizel će opstati jedino u segmentu teretnih vozila – i to samo privremeno, dok tehnologije poput vodikovih gorivnih ćelija ne postanu šire dostupne.
Na kraju, dizelski automobili mogli bi završiti napušteni, s nesigurnim snabdijevanjem gorivom i bez podrške proizvođača. Povlačenje iz ponude, pad broja pumpi i sve manji broj korisnika stvaraju spiralu iz koje nema povratka. Iako je dizel imao svoje zlatno doba – izgleda da ga u budućnosti čeka – potpuni zaborav.