Goti su bili multietnička zajednica, pokazuje analiza drevnog DNK iz grobova na Balkanu. Ljudi sahranjeni u tim grobnicama imali su porijeklo iz različitih dijelova svijeta, od Skandinavije, preko današnje Turske, pa sve do sjeverne Afrike.
Ovo otkriće ruši uvriježenu ideju da su Goti bili isključivo skandinavski narod koji se preselio na jug. Kako ističu istraživači, da je njihov identitet bio isključivo vezan za jedno porijeklo, ovakva genetska raznolikost ne bi postojala.
Goti su od 3. vijeka živjeli u istočnoj Evropi, često na granicama Rimskog carstva, nekad kao njegovi saveznici, a nekad kao neprijatelji. Vizigoti su čak opljačkali Rim 410. godine, što je značajno oslabilo Zapadno rimsko carstvo.
Ipak, o Gotima se zna relativno malo, jer većina podataka dolazi iz rimskih izvora koji nisu uvijek pouzdani.
U novom istraživanju analizirani su genomi 38 osoba iz dva nalazišta u Bugarskoj, koja se povezuju s Gotima na osnovu nakita, običaja sahranjivanja i deformacija lobanje. Rezultati su pokazali veliku genetsku raznolikost, porijeklo ispitanika vodi čak do Kavkaza, Levanta, Anadolije, istočne Azije i Afrike.
Naučnici smatraju da je važnu ulogu u povezivanju ovih ljudi imalo arijanstvo, rana verzija hrišćanstva koja je bila otvorena za različite narode.
Ipak, neki stručnjaci upozoravaju da uzorak nije dovoljno velik za konačne zaključke i da se etnička pripadnost ne može sa sigurnošću utvrditi samo na osnovu arheoloških nalaza.
Studija još nije prošla stručnu recenziju, ali već sada ukazuje na to da su Goti bili mnogo složenija i raznolikija zajednica nego što se ranije mislilo.