Nedavna studija analizirala je posmrtne ostatke 13 francuskih vojnika koji su umrli tokom povlačenja Velike armije iz Rusije 1812. godine.
Povlačenje Napoleona Bonapartea i francuske Velike armije iz Rusije 1812. bilo je katastrofalan događaj koji je označio početak kraja njegovog carstva i lične dominacije u Evropi. Poginulo je oko 300.000 vojnika od ukupno približno pola miliona koliko ih je krenulo na pohod. Nova studija, u kojoj su naučnici analizirali DNK iz zuba 13 francuskih vojnika sahranjenih u masovnoj grobnici u Vilnjusu, glavnom gradu Litvanije, na ruti povlačenja, donosi dublje razumijevanje strahota koje je preživjela Velika armija. Otkrivena su i dva patogena koja ranije nisu bila dokumentovana u vezi s ovim događajem.
Pronalazak bakterija koje izazivaju paratifus i povratnu groznicu koju prenose vaši (LBRF) pokazao je da je među vojnicima, čije je zdravlje već bilo ozbiljno narušeno hladnoćom, glađu i iscrpljenošću, cirkulisalo više zaraznih bolesti.
“Vilnjus je bio ključna tačka na putu povlačenja 1812. godine. Mnogi vojnici stigli su tamo iscrpljeni, izgladnjeli i bolesni. Veliki broj njih je ubrzo umro i potom je pokopan u masovne grobnice”, rekao je molekularni biolog i genetičar Nicolás Rascovan, voditelj odjela za mikrobnu paleogenomiku Instituta Pasteur u Parizu i glavni autor studije objavljene u časopisu Current Biology.
Iako su naučnici ranije uglavnom isticali da su vojnici umirali zbog hladnoće, gladi i tifusa, Rascovan dodaje da rezultati pokazuju kako su i paratifus i povratna groznica uzrokovana bakterijom Borrelia recurrentis cirkulisali među vojnicima, te su vjerovatno dodatno doprinijeli njihovom slabljenju i smrtnosti.
Paratifus se najčešće prenosi kontaminiranom hranom ili vodom, a simptomi uključuju temperaturu, glavobolju, bol u stomaku, dijareju ili zatvor, slabost i ponekad osip. Otkriveni oblik povratne groznice koju prenose tjelesne vaši izaziva ponavljajuće epizode visoke temperature, jaku glavobolju, bolove u mišićima i opštu slabost.
Studija je pokazala da su četvorica od 13 vojnika bila pozitivna na bakteriju paratifusa, a dvojica na bakteriju povratne groznice. Simptomi obje bolesti podudaraju se s onima opisanim u historijskim zapisima o povlačenju vojske.
Studija iz 2006. godine, koja je analizirala DNK još 35 vojnika iz iste grobnice, otkrila je patogene koji uzrokuju tifus i rovovsku groznicu, bolesti sa simptomima sličnim paratifusu i povratnoj groznici — no najnovija analiza nije pronašla tragove ovih patogena.
Napoleon je 1812. poveo Veliku armiju u invaziju na Rusiju i ušao u Moskvu, ali su mu se planovi ubrzo urušili. Bio je primoran na povlačenje zbog nedostatka zaliha, ruskih protunapada i početka ekstremno hladne zime.
Novi nalazi pružaju dodatne informacije koje rasvjetljavaju težinu situacije u kojoj su se našli francuski vojnici, ukazujući na veliku rasprostranjenost različitih zaraznih bolesti među iscrpljenim trupama. Studija ne procjenjuje ukupan utjecaj novootkrivenih patogena niti tvrdi da su bile masovno rasprostranjene, ali pomaže da se jasnije shvati medicinska kompleksnost povlačenja.
“DNK nam omogućava da identifikujemo infekcije koje nije moguće prepoznati samo na osnovu simptoma. Istovremena pojava patogena s različitim putevima prijenosa pokazuje koliko su loši bili sanitarni uvjeti”, rekao je Rascovan, dodajući da će buduća istraživanja na više lokacija i većem broju pojedinaca dodatno poboljšati razumijevanje bolesti iz 1812. godine.
Studija sjajno pokazuje kako nauka o drevnoj DNK, koja se stalno unapređuje, može dati novi uvid u historijske događaje.
“Drevna DNK omogućava nam da direktno testiramo historijske hipoteze i doprinosi novim dokazima koji mogu potvrditi ili dodatno zakomplikovati narative nastale na osnovu hronika i opisa simptoma”, zaključio je Rascovan.