Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju pad inflacije. U Evropi je također zabilježen pad na 2,4 posto u novembru, što je najniža stopa u posljednje dvije godine i evropljani su na neki način doživjeli olakšanje.
Šta tačno znači pad inflacije i kako će se to odraziti na građane Bosne i Hercegovine, za Raport pojašnjava ekonosmki stručnjak Muris Čičić.
Pad inflacije znači da rast cijena nije više tako izrazit kao što je bio dosad. Prema posljednjim podacima inflacija je došla do 2-2.1% što je u suštini prihvatljiva i poželjna inflacija, govori.
Generalno građani mogu da budu malo zadovoljniji, nema više povećanja cijena kako je to bilo u ovih zadnjih nekoliko godina, istakao je.
Poželjna inflacija
Pojašnjava da postoji poželjna inflacija koja iznosi od 0-2% te da obično sve velike ekonomije svijeta ciljaju takvu inflaciju jer ona ipak ima neke razvojne karaktere u sebi, a ne šteti toliko stanovništvu ako je do 2%.
Ističe da je sve ono što se poduzimalo svih ovih godina otkako je rasla inflacija, sada dalo rezultate.
"Prije svega Centralna banka EU, zatim Centralna banka Amerike i svih drugih zemelja su povećavale kamatne stope i izgleda da su došle do tog nivoa koji obezbjeđuje neku vrstu optimalne inflacije, a BiH je slijedila ono što se dešavalo u svijetu i ona je bila na neki način kolateralna šteta ove inflacije, ali sada i kolateralni korisnik ovoga što se dešava, a to je snižavanje situacije."
Što se tiče prognoza za naredni period i koliko bi se ovakva situacija mogla sadržati, ekonomski stručnjak kaže:
"Svi se nadamo da će se sada stabilizovati situacija na ovom nivou, znači da neće dolaziti do povećanja kamatnih stopa prema stanovništvu i privrednom sektoru, a da će u isto vrijeme, ako i bude rasta cijena, bit će negdje između 0 i 2% što je poželjna inflacija. To je u suštini trenutna situacija", navodi.
Povećanje kamatnih stopa
Dodaje da u svijetu postoje zemlje koje se ne uklapaju u ove modele, kao što su Turska i Argentina koje imaju svoje specifične probleme, međutim što se tiče situacije u EU, ova sada situacija znači prestanak rasta kamatnih stopa.
Naglašava da je sada vrijeme i da banke počnu povećavati kamatne stope na depozite stanovništva što one još uvijek nisu uradile. Smatra da je to "zloupotrebljavanje situacije" jer se, kako kaže, na neki način ponašaju kao monopolisti, "mada to nisu".
"S druge strane već su povećane kamatne stope na kredite tako da je s te strane situacija normalizovana i nadamo se da smo konačno stavili iza sebe ovu inflaciju koju smo imali i koja je poprilično pogodila stanovništvo i korisnike sredstava."
Nema povećanja plata
Iako ovo znači zadovoljavajuću situaciju, ipak, kaže, mora i da "ražalosti" građane jer ovo vjerovatno znači i prestanak rasta plata.
"U smislu indeksiranja i usklađivanja sa inflacijom neće biti povećanja plata, ali s druge strane može doći do povećanja u nekim sektorima i kompanijama, u zavisnosti od potražnje. Što se tiče ostalih artikala, trebalo bi da dođe do opće stabilizacije. Rast cijena ne bi trebao da se osjeti više tako očigledno, kao što je to bio slučaj u ovim periodima inflacije. Rast do 2% se ni ne osjeti u svakodnevnom životu. Sada bi trebalo sve da se normalizuje, i robe široke potrošnje i pijace, proizvodi masovne potrošnje, itd.
Ukoliko bude dolazilo do porasta pojedinih komponenti tržišnog djelovana kao što su plaće, one mogu porasti kod kompanija koje povećaju produktivnost rada, povećavaju kvalitet svojih proizvoda, tržišno učešće itd., ali neće biti ovoga što je inflacija izazivala da jednostavno svi inputi poskupljuju - uključujući naftu, energente, benzin, plin, struju i sve ostalo."
Dodaje da do toga više neće dolaziti ovako neočekivano, ali da će uvijek biti nekih usklađivanja na tržištu.
Poskupljenje struje
Kad je u pitanju poskupljenje struje, kaže da će ona u narednom periodu vjerovatno poskupiti jer "imamo disbalans i možemo ostati bez struje ako ne povećamo cijene i ne pokrijeme potrebne investicije".
Pitali smo i kako bi se to moglo odraziti na povećanje penzija.
Stručnjak kaže da bi one još trebalo da se indeksiraju kako je predviđeno za narednu godinu.
"Gubi se motivacija i razlog da se to dešava. Penzije uvijek treba povećavati jer su one u startu bile niske i penzioneri su dio populacije koja najteže živi; penzije su dugo vremena male ali ih je inflacija još dodatno smanjila, iako je bio pokušaj indeksiranja, povećanja", govori on za Raport.
Prema njegovoj procjeni, penzije se, nažalost, neće više povećavati, osim ovoga što će biti predviđeno u budžetima za narednu godinu.
"Isto tako ni budžeti više neće rasti onim tempom kojim su rasli u dosadašnjem periodu zahvaljujući porastu cijena", zaključuje ekonomski stručnjak Muris Čičić u razgovoru za Raport.
