Ultraprerađena hrana (UPF), koja čini više od 70 posto prehrambene ponude u Sjedinjenim Američkim Državama, sadrži visok udio natrija, rafiniranih šećera, nezdravih masti i hemijskih aditiva.
Ovi proizvodi, koji su prošli industrijsku obradu, postali su ključni dio svakodnevne ishrane, ali sve više istraživanja ukazuje na njihove negativne efekte na zdravlje, piše New York Post.
Aditivi mogu utjecati na očekivani životni vijek
Nedavna studija povezala je čestu konzumaciju UPF-a s povećanim rizikom od niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, rak, pretilost, dijabetes tip 2, pa čak i prijevremenu smrt. Istraživači upozoravaju da bi dugoročna konzumacija ovih namirnica mogla značajno utjecati na očekivani životni vijek.
Najnovije istraživanje provedeno u Njemačkoj, objavljeno u uglednom naučnom časopisu eClinicalMedicine, pružilo je dublji uvid u utjecaj ultra-prerađene hrane (UPF) na zdravlje, s posebnim naglaskom na ulogu pojedinih aditiva u povećanju rizika od prijevremene smrtnosti.
U studiji je učestvovalo 187.000 ispitanika u dobi od 40 do 75 godina, koji su vodili detaljan dnevnik svoje prehrane. Prosječna dob sudionika iznosila je 58 godina, a 57 posto činile su žene. Riječ je o jednoj od najvećih studija te vrste, koja donosi vrijedne spoznaje o povezanosti prehrambenih aditiva i negativnih zdravstvenih ishoda.
Ultraprerađena hrana u prosjeku je činila oko 20 posto ukupnog dnevnog prehrambenog unosa ispitanika uključenih u studiju. Tijekom 11 godina praćenja zabilježeno je približno 10.200 smrtnih slučajeva, a analiza podataka pokazala je jasnu povezanost između konzumacije određenih aditiva u takvoj hrani i povećanog rizika od prijevremene smrti.
Pet najopasnijih sastojaka
Istraživači su izdvojili pet glavnih skupina sastojaka koji su pokazali najsnažniju vezu s rizikom od smrtnosti:
Arome
Pojačivači okusa
Bojila
Umjetni zaslađivači
Različiti oblici šećera
Među najproblematičnijim aditivima identificirani su: glutamat i ribonukleotidi (koji pojačavaju okus), acesulfam, saharin i sukraloza (umjetni zaslađivači), kao i tehnološka pomagala poput sredstava za zgušnjavanje, stvrdnjavanje i stabilizaciju. Posebno su istaknuti i šećerni aditivi – fruktoza, invertni šećer, laktoza i maltodekstrin, čija je prisutnost također povezana s većim zdravstvenim rizikom.
Zanimljivo, jedina grupa dodataka koja je pokazala mogući zaštitni učinak na zdravlje bile su tvari koje se u prehrambenoj industriji koriste za zgušnjavanje i postizanje želatinaste teksture u hrani, poput pektina. Za razliku od ostalih aditiva, njihova konzumacija povezana je s manjim rizikom od prijevremene smrti.
Naučnici pretpostavljaju da je razlog tome upravo pektin, prirodna vlaknasta tvar koja se nalazi u voću i često se koristi u proizvodima poput džemova i marmelada. Pektin može pomoći probavi, sniziti razinu lošeg kolesterola i pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi, što sve doprinosi boljem općem zdravlju.
Nisu pronađene nikakve povezanosti s modificiranim uljima, izvorima proteina ili vlaknima.
"Istraživanje je pokazalo da nisu svi sastojci ultraprerađene hrane jednako štetni, dok su neki jasno povezani s povećanim rizikom od smrtnosti, drugi nisu pokazali nikakvu značajnu povezanost", navode autori studije u svojim zaključcima i ističu kako ova saznanja predstavljaju važan prvi korak u prepoznavanju aditiva koji bi trebali biti prioritet u javnozdravstvenim mjerama, kao i u budućim istraživanjima koja bi trebala detaljnije objasniti njihove efekte na ljudsko zdravlje.
Iako su ranije izražene sumnje u vezi sa sastojcima ultra-prerađene hrane, autori ove studije ističu da je njihovo istraživanje prvo koje detaljno analizira povezanost specifičnih aditiva s rizikom od prijevremenih smrti.
Ipak, naglašavaju kako se analiza temelji na prijavljenim podacima o prehrambenim navikama sudionika, što predstavlja ograničenje. Zbog toga pozivaju na dodatna istraživanja koja bi mogla potvrditi i produbiti njihove rezultate.