Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, koji je jedan od dva ključna zakona potrebna kako bi Bosna i Hercegovina izbjegla da se nađe na sivoj listi Moneyvala, upućen je prije nekoliko dana Vijeću ministara BiH na usvajanje, saznaje Raport.
Međutim, prema informacijama Raporta, o usvajanju zakona, kako stoje stvari nema ništa.
Radna grupa radila više od tri godine
Raport je u posjedu nacrta Zakona na kojem je radna grupa radila više od tri godine. No, zapelo je, kako saznaje Raport, usaglašavanje posljednje verzije.
Naime, sporna pitanja odnose se na upravljanje trajno oduzetom imovinom i osnivanjem Ureda za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom u okviru Ministarstva pravde BiH.
Saznajemo da se vlast u RS, tačnije predstavnici radne grupe žestoko protive predloženom zakonu.
Raport objavljuje dopis predstavnika Radne grupe iz RS, koji su radili na ovom zakonu.
"Ovim putem obavještavam vas da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije prihvatljivo rješenje iz Nacrta zakona kojim se propisuje da trajno oduzeta imovina postaje vlasništvo Bosne i Hercegovine. Smatramo da navedenu odredbu treba urediti na način kako je to predložilo Ministarstvo pravde Republike Srpske, u cilju očuvanja ustavne raspodjele nadležnosti i usklađenosti sa važećim pravnim okvirom. Takođe, ukazujemo da je neophodno izvršiti usklađivanje i svih drugih odredbi u tekstu Nacrta zakona koje su uređene na analogan način, odnosno koje direktno ili posredno propisuju da trajno oduzeta imovina, prava ili imovinska korist postaju vlasništvo Bosne i Hercegovine, navode.
Pored toga, predlažu brisanje člana 22. Nacrta zakona, "imajući u vidu da je predmetna materija već uređena važećim procesnim zakonodavstvom, odnosno Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine".
"Naime, odredbe člana 22. koje se odnose na ovlaštenje Suda da naređuje dostavljanje podataka od banaka, finansijskih institucija i drugih pravnih i fizičkih lica, kao i sankcije za nepostupanje po takvim naredbama, suštinski su već obuhvaćene odredbama člana 72. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno, zadržavanje posebne odredbe u ovom zakonu dovelo bi do nepotrebnog dupliranja normi, a potencijalno i do pravne nesigurnosti u pogledu primjene, imajući u vidu mogućnost različitog tumačenja istih ili sličnih pravnih instituta u dva zakona, navode iz RS.
Dodatno, ističe se da je prema važećem procesnom okviru jasno propisano da se ovakve mjere određuju na prijedlog tužioca, dok sud odlučuje u okviru podnesenog prijedloga.
"Stoga nije prihvatljivo normativno rješenje koje bi omogućilo da sud samostalno inicira ili odlučuje o preduzimanju ovih mjera bez prijedloga tužioca, jer bi to bilo suprotno principu podjele procesnih funkcija i ulozi suda kao nepristrasnog organa. Takođef, predloženi član 22. uvodi i visoke novčane kazne i druge sankcije za nepostupanje po naredbama Suda, što odstupa od sistemskog rješenja iz Zakona o krivičnom postupku i zahtijeva posebno normativno opravdanje, koje u ovom slučaju nije dato.
U tom smislu, navode, moguće je razmotriti sljedeće rješenje:
„Na pribavljanje podataka, naredbe za dostavljanje informacija, kao i druga pitanja u vezi sa prikupljanjem dokaza o imovini primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine."
Pored toga, kako navode, predložena odredba kojom se uspostavlja Ured za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom u okviru Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine zahtijeva dodatno normativno preciziranje i preispitivanje, te nismo saglasni sa predloženom odredbom.
Zakon skoro pa osuđen na propast
Naime, iako je formalno definisana kao koordinaciona jedinica, iz sadržaja zakona proizilazi da bi ovaj organ mogao imati znatno širu ulogu, posebno u segmentima međunarodne saradnje i koordinacije postupanja različitih institucija, tvrde iz RS.
Ovim je Zakon skoro pa osuđen na propast jer nije usaglašen i vrše se opstrukcije iz RS. Rok do kada bh. institucije moraju sve završtiti, oba zakona usvojiti u Parlamentu BiH je najkasnije 20.april.
No, još uvijek nije okončan ni registar stvarnih vlasnika.