Politički odlazak Viktora Orbána predstavlja važan moment ne samo za Mađarsku, nego i za širu dinamiku unutar Evropske unije. smatra direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH Haris Ćutahija.
Ćutahija u razgovoru za Fenu ističe da je Orbanova dugogodišnja politika često stvarala blokade u donošenju ključnih odluka, posebno imajući u vidu da se najvažnije vanjskopolitičke odluke u EU donose konsenzusom. Time je Budimpešta, u praksi, imala kapacitet da usporava ili potpuno zaustavlja zajedničke evropske politike, uključujući i one usmjerene prema Rusiji. U tom smislu, može se reći da je Vladimir Putin indirektno imao glas unutar Evropskog vijeća kroz mađarsku poziciju.
"Odlazak Orbána stoga predstavlja ozbiljan politički udar za takav model djelovanja, ali ne znači automatski i njegov kraj. Pojava Pétera Magyara kao potencijalnog novog lidera otvara prostor za reset odnosa s Briselom i smanjenje tenzija između Mađarske i EU. U kontekstu rata u Ukrajini, važno je naglasiti da je Magyar najavio konstruktivniji odnos prema evropskoj politici podrške Ukrajini, što je jedno od ključnih pitanja za Kremlj. Ipak, ostaje određeni nivo opreza, s obzirom na to da Magyar dolazi iz konzervativnog političkog spektra i da je dugo bio dio Orbánovog sistema vlasti. Zbog toga će tek konkretni potezi nove vlasti pokazati da li će promjene biti suštinske ili taktičke - kaže Ćutahija.
Po njegovim riječima, za Bosnu i Hercegovinu, ove promjene imaju direktne političke implikacije.
"Milorad Dodik i SNSD gube jednog od rijetkih saveznika unutar EU koji nije bio dio opozicionih političkih struktura, već vlasti sposobne da utiče na donošenje odluka. Orbán je u više navrata imao kapacitet da blokira ili ublaži mjere EU usmjerene prema Dodiku i njegovim partnerima, čime je pružao značajnu političku zaštitu. Njegovim odlaskom taj zaštitni mehanizam slabi, što potencijalno otvara prostor za odlučnije djelovanje EU prema političkim akterima u BiH koji osporavaju evropski put zemlje - rekao je Ćutahija.
Istovremeno, kaže on, ovaj razvoj događaja predstavlja i širi signal o promjenama u evropskom političkom prostoru.
"Iako nije riječ o konačnom slomu proruskih i populističkih politika, jasno je da njihova politička otpornost više nije neupitna. U tom smislu, mađarski slučaj može poslužiti kao indikator da birači u Evropi sve češće preispituju dugotrajnu koncentraciju moći i njene posljedice po demokratske institucije i međunarodne odnose - zaključio je Ćutahija