Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da je stav Republike Srpske da treba voditi razgovore u okviru BiH o svim otvorenim pitanjima, te da je sav problem BiH u bošnjačkoj politici reintegracije, a ne implementacije Dejtonskog sporazuma.
Nakon online sastanka članova Predsjedništva BiH sa visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom, Dodik je istakao da Bošnjaci uporno žele da reintegrišu BiH kako oni zamišljaju, u kojoj nema ni Srba ni Hrvata.
"To je neka građanska podvala koju oni stalno proturaju, jer misle da to zvučno djeluje zapadnim zemljama i traže građansko uređenje koje je apsolutno neprimjenjivo u BiH", rekao je Dodik večeras novinarima u Laktašima.
Prema njegovim riječima, ukoliko je u nekom vremenskom periodu nemoguće doći do dogovora u okviru BiH o tome kako ići dalje, onda je normalnije očekivati da se pokuša mirno razići.
"To je ono što sam rekao i samom komesaru. Pošto je on iskreno pozvao na razgovor, iskreno sam mu i rekao da je nemoguće očekivati da Srbi podrže priznanje Kosmeta kao nezavisna država, a da Republiku Srpsku ostave da mrcvare u BiH, kako oni misle i kako žele", naglasio je Dodik.
Neophodno je, smatra Dodik, naći balans između toga, jer dvije gotovo identične situcije ne mogu imati dva različite rješenja.
Ako je Kosovo nezavisno, rekao je Dodik, zašto onda ne može Republika Srpska da bude nezavisna i po kom principu.
"Ovakav stav izazvao je reakciju druga dva člana Predsjedništva, a Željko Komšić je napustio sastanak nakon moje tvdrnje da je nezgodno da Predsjedništvo bude to koje će voditi te progovore jer imamo Komšića koga ostali predstavnici hrvatskog naroda ne smatraju legitimnim", rekao je Dodik.
Dodik je naveo da u tom pogledu hrvatski predstavnici smatraju da su Bošnjaci kalkulisali i izabrali Košića kako bi imali dva člana Predsjedništva, a da Hrvati nemaju nijednog legitimnog.
"On se nešto naljutio i napustio video sastanak. Ja nisam to prvi rekao, to svi pričaju i svi znaju. Zna i on, a znaju i Bošnjaci koji su ga birali", istakao je Dodik.
On je naglasio da je tokom razgovora sa Borrellom bilo riječi i o stanju u BiH i regionu u svjetlu pandemije virusa korona.
"Što se tiče pandemije dobili smo neke optimističnije vijesti o tome da Evropa konačno može da pomogne BiH i čitavom regionu u pogledu isporuke vakcina i da bi mogli u nekim narednim sedmicu ili dvije dobiti određenu količinu vakina", naveo je Dodik.
On je dodao da je i EU nezadovoljna činjenicom da primarni proizvođači vakcina nisu ostvarili očekivanja koja su i oni sami imali u pogledu nabavke vakcina.
"Jedan segment razgovora bio je u vezi sa pitanjima koja se odnose na ukupan razvoj. Više od tri milijarde evra EU je locirala na Zapadni Balkan. Neki projekti će biti realizovani ovdje u BiH. To je ono što mi očekujemo i želimo na tome da radimo", poručio je Dodik.
Na sastanku je bilo riječi i reformama vezanim za izborno zakonodavstvo, a prema Dodikovim riječima, očigledno je da stvari između Hrvata i Bošnjaka uopšte ne funkcionišu.
"Imamo vidljiv zastoj u pogledu pregovora o tome kako će se birati član Predsjedništva u Federaciji BiH, a to je opet uslov kako bismo mogli ući u razgovore o ukupnoj reformi izbornog zakonodavstva. Ukoliko Bošnjaci i Hrvati ne dođu do rješenja kako birati člana Predsjedništva i delegate u Domu naroda, onda mislim da nije moguće da ostala pitanja izborne reforme dođu na dnevni red", rekao je Dodik.
On je istakao da je na sastanku jasno poručio da se ne slaže s tim da u komisiji, koja će voditi poslove reforme, budu članovi Centralne izborne komisije.
