Najava Milorada Dodika da će Narodna skupština RS ponovno tražiti 'vraćanje nadležnosti' sa nivoa Bosne i Hercegovine na entitet RS u suštini znači pokušaj ponovnog otvaranja pitanja koje je već pravno riješeno.
Riječ je o nadležnostima u oblasti odbrane, pravosuđa, Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća te Granične policije institucija koje Dodik tvrdi da 'nisu u Ustavu BiH'.
Međutim, upravo je ta tvrdnja već bila predmet analize Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da ove institucije postoje u skladu s Ustavom BiH, i da su njihove nadležnosti legalno prenesene sa entiteta na državu.
Zašto Dodikova tvrdnje da državne institucije 'nisu u Ustavu' ne stoje
Inače, Ustav BiH predviđa da entiteti mogu prenijeti dodatne nadležnosti na državu. To znači da nadležnosti BiH nisu iscrpno nabrojane u osnovnom tekstu Ustava, već se mogu proširivati kroz zakone i međunarodne ugovore, uz saglasnost entiteta.
U konkretnom slučaju, nadležnosti u oblastima pravosuđa, odbrane, indirektnog oporezivanja i drugih oblasti prenesene su kroz zakone BiH koje su entiteti prethodno podržali.
Time su one postale dio ustavnog okvira države, a ne entiteta.
Ustavni sud BiH je u odluci iz 2022. godine potvrdio da Narodna skupština može raspravljati o nadležnostima i izražavati političko nezadovoljstvo, ali da nema pravnu moć da jednostrano ukine nadležnosti države BiH ili da nametne entitetske zakone u oblastima koje pripadaju državnim institucijama.
Ustavni sud je u svojim odlukama o ovim pitanjiam posebno naglasio da činjenica da neka institucija nije eksplicitno imenovana u članu Ustava BiH ne znači da je neustavna. Kad se nadležnost legalno prenese entitetom na državu, institucije koje nastaju tim prijenosom postaju ustavne i obavezujuće.
'U tom pogledu, Ustavni sud podsjeća na član IV/4.a) Ustava koji predviđa da Parlamentarna skupština BiH donosi zakone koji su joj potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom ustavu.
Dakle, u skladu s navedenom ustavnom odredbom, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je sljedeće zakone: Zakon o VSTVBiH, Zakon o odbrani BiH, Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakon o uplatama na jedinstveni račun, Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Zakon o porezu na dodatu vrijednost i Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini. Usvajanjem navedenih zakona od strane zakonodavnog tijela na nivou BiH materija koju propisuju ti zakoni postala je nadležnost države BiH, bez obzira na to što, kako je naprijed rečeno, te nadležnosti nisu bile eksplicitno propisane Ustavom BiH'- stoji u odluci Ustavnog suda BiH U 2/22.
Recikliranje starih ideja za kampanju
Ustavni sud je nedvosmisleno utvrdio da entitet ne može jednostrano povući saglasnost ili 'vratiti' nadležnosti koje su već prenesene. Zakoni BiH u tim oblastima ostaju obavezujući dok ih ne promijene institucije države, prvenstveno Parlamentarna skupština BiH.
Sve odluke Narodne skupštine RS koje bi dovele do obustave primjene državnih zakona ili uspostavljanja entitetskih zakona u nadležnostima BiH bile bi neustavne i neprovedive.
Najava o 'ponovnom otvaranju pitanja nadležnosti' više je politički nego pravni potez. Ona simbolično osporava državni okvir, ali bez realne šanse da proizvede pravne posljedice. Ustavni sud je još ranije upozorio da bi takvi potezi doveli do kršenja vladavine prava i destabilizacije države, te podsjetio da su njegove odluke konačne i obavezujuće.
Pravna realnost je jasna, nadležnosti koje su prenesene na BiH ostaju u rukama državnih institucija i ne mogu se jednostrano vratiti entitetu.
U tom smislu, svaka odluka Narodne skupštine RS koja pokušava osporiti te institucije sukobila bi se s Ustavom i ranijim odlukama Ustavnog suda, i bila bi pravno neizvodiva.
Zna to i Dodik i jasno je da ovo još jedna predizborna priča na kojoj će 'jahati' do oktobra, kada se održavaju opći izbori.
Njegova zapaljiva retorika 'na krilima' sumnjive pobjede Siniše Karana za predsjednika RS više otkriva to da SNSD nije zadovoljan rezultatom u kojem je njihov kandidat uz sav izborni inžinjering i 'upumpane' milione maraka u gradove u kojima su ponovljeni izbori 'pobijedio' sa samo 11.000 glasova razlike.
Dodiku to nije dovoljan predizborni kapital u kojem se itekako 'oznojio' da savlada kanddiata opozicije.
Zato ponovo i otvara pravno pitanje koje je riješeno u korist svojih političkih ciljeva.