Član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, obratio se poslanicima Narodne skupštine RS. Iako je bilo predviđeno da govori 15 minuta, zastupnici su izglasali da može govoriti sat.
On je počeo priči o tome da BiH ide u krivom pravcu te da nema razloga da se povećavaju budžeti za administraciju na nivou BiH, stalno povećanje zaposlenih. Govorio je o navodnim stranim utjecajima i nevladinim organizacijama.
Citirao je profesora Kasima Trnku koji je, kako je naglasio, zaključio da dejtonski Ustav predstavlja diskontinuitet u odnosu na prethodnu BiH jer procedura izmjene ustava u Dejtonu nije urađena u skladu procedurama prethodnog ustava Republike BiH.
Dodik je rekao da je ključna odredba Ustava BiH 3.3.A koja kaže da sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu izričito definisana u Ustavu BiH pripadaju entitetima, i rekao da je ovo osnova za inicijativu o vraćanju nadležnosti na nivo entiteta s BiH.
Rekao je da je prvi stub Ustava odredba da Srbi, Hrvati i Bošnjaci zajedno s ostalim i građanima BiH čine BiH, a drugi stub je da BiH čine dva entiteta, što, po njemu, kako kaže, znači da su RS i FBiH sastavnice, a BiH nema nikakvo određenje u smislu državnog uređenja.
Citirao je američkog zvaničnika iz klintonove administracije Sendija Bergera da Bošnjake treba nagovoriti da dozvole odvajanje RS ako ih ne uspiju ubijediti o potrebi ostanka u zajedničkoj državi i naglasio da su to zvanični dokumenti Stejt departmenta.
Obrazlažući prijenos nadležnosti na BiH iz oblasti odbrane i sigurnosti.
Dodik je rekao da je srpski karakter moguće promijeniti koliko i isušiti okean.
"Ne želim bolji aranžman samo za RS, nego i za BiH. Od suštinskog značaja za BiH i RS je postavljati teška pitanja, jer se suočavamo sa velikim izazovima. Ako ne riješimo ove izazove, prijeti opasnost da će se BiH raspasti, a da će RS krenuti ka uzlazu", rekao je Dodik.
On je poručio da se mora omogućiti vraćanje ovlaštenja entitetima, a ne samo njihovo oduzimanje.
"U RS smo pokrenuli pregled prijenosa nadležnosi da bismo dobili analizu stavki u kojima BiH pomaže i odmaže. BiH ide u pravcu na koji i nismo pristali. Zašto ne možemo da imamo ono što smo potpisali? Jedan za drugim mijenjaju se nadležnosti u korist BiH i ne primjećujemo da je iko zbog toga zabrinut. Tako možemo odgovoriti na pitanje o opstanku i izlasku. Neka poslušaju stavove koji zagovaraju vraćanje nadležnosti enitetima. Neće se uvijek dobiti ono što želimo, ali to ne znači da ne treba da odustanemo. Narod će na referenumu, nakon rasprave, odlučiti o novom Ustavu RS", kaže Dodik.
Milorad Dodik je naglasio da je Dejtonski sporazum opšti i okvirni, a da je suštinski, provedbeni dio u 11 aneksa, koje je potpisala i RS.
On je rekao da je potpisnik bila i Republika BiH, ali da ona nikada nije imala teritoriju niti je ikada bila međunarodno priznata, nazivajući je “papirnatom reublikom“.
"Njeno postojanje je formalno okončano 14. decembra 1995. potpisivanjem Dejtonskog sporazuma koji nije uspostavio unutrašnji ustavni ni pravni kontinuitet te Republike. Potpuno je prominjenjen unutrašnji sistem koji se ignoriše skoro 30 godina. Postojaće samo unutrašnji sistem koji je usposatvaljen Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma, dakle Ustavom", rekao je Dodik.
