Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izmislio je sebi novu funkciju u vlasti. U nedostatku stvarne, koja mu je oduzeta pravosnažnom presudom, čije je poštivanje obećao Amerikancima kada je poslušno povukao sve neustavne zakone u RS-u i kada se povukao iz kabineta predsjednika RS-a, gdje je prošle godine nasilno pokušavao ostati i nakon što mu je CIK BiH, po pravosnažnosti presude Suda BiH, oduzeo mandat.
Sada je Dodik umislio da je tužilac. Objavom na društvenoj mreži X da je formirao 'pravni tim' radi istraživanja okolnosti ratnih zločina nad Srbima u Konjicu i ulozi sutkinje Suda BiH Sene Uzunović tokom agresije na BiH, Dodik je još jednom pokušao obmanuti javnost i predstaviti sebe kao čovjeka iznad institucija.
Novi napad na sutkinju Uzunović
Jer, Dodik nema nikakve ovlasti niti nadležnosti da formira bilo kakve 'istražne' ili 'pravne timove' koji bi se bavili istragama ratnih zločina ili radom pravosudnih institucija. Može eventualno formirati timove za unutarstranačke obračune u SNSD-u i nigdje više.
Sve drugo predstavlja političko nasilje nad institucijama i pojedincima u pravosuđu, konkretno nad sutkinjom Uzunović i pokušaj uzurpacije nadležnosti koje mu ne pripadaju.
Ovom objavom Dodik ponovo brutalno vrši pritisak na sutkinju Uzunović i nastavlja kampanju napada koja traje još od početka 2024. godine, kada je ona profesionalno, bez političkog podaništva i bez straha, preuzela predmet protiv njega.
Možda je to baji iz Laktaša kojeg se u njegovom režimu svi plaše, najviše i zasmetalo. Ova sutkinja ga je svojim nepokolebljivim stavom natjerala da ustane pred državnom zastavom i u sudnici Suda BiH i da svoju bahatost ostavi kod kuće i tamo gdje ju je mogao prosipati.
Na kraju mu je izrekla presudu koju je kasnije potvrdilo i Apelaciono vijeće Suda BiH.
Da u radu sutkinje Uzunović nije bilo nikakvih nepravilnosti, potvrdio je i Ustavni sud BiH, koji je detaljno obrazložio odluku da odbije Dodikovu apelaciju. Prvu odbijenicu Dodik je dobio i od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji je odbio njegov zahtjev za privremenom mjerom.
Ali, umjesto da prihvati odluke sudova, Dodik je nastavio po starom modelu.
Targetiranje, blaćenje i pokušaj kompromitacije sutkinje koja pred njim nije uzmakla. Zato je ponovo izvukao stare i već demantovane konstrukcije o porodici Golubović, koje koristi još od vremena dok mu se sudilo kao predsjedniku RS-a.
Ponavlja već demantovanu laž
Sud BiH je te tvrdnje već ranije potpuno demantovao i jasno saopćio da sutkinja Sena Uzunović nije imala nikakve veze sa suđenjem za ratne zločine ubicama porodice Golubović.
Podsjećamo, Sud BiH je još 15. oktobra 2024. godine saopćio:
'Prije svega, Sud smatra da navedena izjava predstavlja direktan napad na ugled, čast i profesionalnu karijeru sutkinje Sene Uzunović, jer je ista netačna, neutemeljena, bazirana na ličnom mišljenju pojedinca i njome se zanemaruju ranije utvrđene činjenice.
Naime, tokom ratnih dešavanja u BiH, nadležnost za ratne zločine nad civilima bila je na osnovnim tužilaštvima i sudovima. U vrijeme počinjenja pomenutog zločina, sutkinja Sena Uzunović obavljala je dužnost sudije Okružnog vojnog suda Mostar – Odjeljenje u Konjicu, koji nije imao nadležnost za suđenje u ovim predmetima. Navedeni monstruozni zločin koji je predsjednik RS-a pomenuo u svojoj izjavi počinili su pripadnici Policijske stanice Konjic, a za šta su preživjeli izvršioci pravomoćno osuđeni.
Podsjećanja radi, u predmetu Hazim Delić i drugi, tokom 1994. godine, sudija Sena Uzunović vodila je istragu za ubistva po prijedlogu Okružnog vojnog tužilaštva, koja je rezultirala prikupljanjem dokaza za zločine počinjene u logoru Čelebići nad pripadnicima srpskog naroda. Po okončanju istrage predmet je dostavljen Haškom tribunalu, koji je u konačnici donio osuđujuću presudu za počinioce. Stoji u soapćenju Suda BiH od prije skoro dvije godine.
Pitanja za Kajganića, Kreho i Bogunića : Zašto šute i ne reaguju
Uprkos svemu tome, Dodik danas javnosti ponovo prodaje priču o nekakvim 'timovima', 'istragama' i iako je riječ o čovjeku koji danas ima samo funkciju predsjednika stranke. Činjenica da govori o istragama dodatno potvrđuje da se ponovo pokušava ponašati kao paralelna institucija i prisvajati nadležnosti pravosuđa, upravo ono od čega je, ponižen pred međunarodnim faktorima, obećao da će odustati.
I zato je prvo pitanje za Tužilaštvo BiH, na čelu s Milankom Kajganićem.
Po kojem osnovu Milorad Dodik formira 'istražne timove' i da li sebi prisvaja nadležnosti Tužilaštva BiH?
Također, krajnje je vrijeme da Tužilaštvo BiH, ali i Sud BiH na čelu s Minkom Kreho i VSTV na čelu sa Sanjinom Bogunićem , svako u okviru svojih nadležnosti, konačno zaustave kontinuirane političke pritiske i javne napade na sutkinju Uzunović. Jer, ako se dozvoli da predsjednik jedne stranke mjesecima targetira i javno razvlači sudiju samo zato što mu se ne sviđa presuda, onda se ruši i posljednji ostatak institucionalnog autoriteta države.
A kakav je posao sutkinja Uzunović uradila najbolje pokazuje činjenica da je već treću godinu izložena organizovanim pritiscima, prijetnjama i kampanjama zastrašivanja. To nije napad samo na jednu sutkinju. To je napad na pravosuđe, na institucije i na samu mogućnost da zakon vrijedi jednako za sve.