U Prijedoru će danas, 15-tak dana nakon obilježavanja brutalnog zločina nad Bošnjacima i Hrvatima, biti organizirano, kako zvaničnici RS kažu, sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u akciji Oluja. U Prijedoru će biti predsjednik RS Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, koji će služiti parastos.
Akcija Oluja počela je 4. augusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Dan kasnije, 5. augusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, a srpske izbjeglice su preko BiH krenule ka Srbiji.
Vučić i Dodik će položiti vijence u selu Јanjila kod Bosanskog Petrovca.
Predsjednik inicijative “Jer me se tiče” i aktivista za ljudska prava iz Prijedora Edin Ramulić ranije je kazao za Raport je da je ono što će se danas dogoditi u Prijedoru provokacija.
“Gledam na to kao veliku neugodnost, prije svega u kretanju. Mislim da većina ljudi u Prijedoru zbog toga osjeća neugodnost. Povećan je broj ljudi iz dijaspore. Ovo će i njima biti neugodno. A, naravno, ovo nije ništa neočekivano. Vrlo često delegacije ovdje dolaze. Nije ovo ništa neobično za Prijedor, da se u ovom gradu pokušava napraviti mjesto stradanja Srba u zadnjem ratu”, naveo je Ramulić.
Inače, Vučić i delegacija iz Srbije borave u dvodnevnoj posjeti BiH. Za 11,30 planirana je sjednica Savjeta za saradnju Srbije i RS, a nakon potpisivanja Sporazuma o izgradnji dva memorijalna centra uslijedit će i izjave za medije Vučića i Dodika.
Jučer su u manastiru Osovica Dodik i Vučić uz partijarha SPC-a Porfirija imali sastanak. Vučić je u Srpcu rekao kako ne može da priča o detaljima sastanka, te kako će samo dio javnost moći da čuje detalje danas na konferenciji za medije nakon sastanka Savjeta za saradnju RS i Srbije.
Prijedor je grad u RS u kojem su tokom rata 90-ih godina srpske snage počinile velike zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U tom gradu na zapadu Bosne i Hercegovine polovinom 1992. ubijeno je i 102 dece, a do danas lokalne vlasti ne dozvoljavaju postavljanje spomen ploče za decu žrtve rata.
