Goran Bubić, advokat još uvijek predsjednika RS Milorada Dodika, potvrdio je za Raport da je jučer u ime pravnog tima poštom podnio žalbu Sudu Bosne i Hercegovine protiv odluke Centralne izborne komisiji (CIK) o prestanku mandata njegovom klijentu nakon što je pravosnažno osuđen.
Iako je odluka CIK-a o oduzimanju mandata u skladu s Izbornim zakonom BiH nakon pravosnažne presude Apelacionog vijeća, Bubić i dalje tvrdi da je ona bila "instrument političkog pritiska".
Bubić u žalbi Sudu na odluku CIK-a nastavlja po starom
Osim toga, Bubić u žalbi Sudu na odluku CIK-a nastavlja po starom. Koristi stare fraze, čak i završne riječ iz postupka, navodeći da se radi o interesu visokog predstavnika BiH da Dodik bude osuđen, iako je Apelaciono vijeće u pogledu Visokog predstavnika bilo jasno.
No, Bubić ide dalje. Ova pristrasnost je, tvrdi, očigledna u aktivnostima nelegitimnog Christiana Schmidta koji nameće krivično djelo iz člana 203a KZ BiH, ciljano protiv žalitelja.
"Onda na konferenciji u Beču, 10. novembra 2023. godine, Šmit izjavljuje: 'Možete li imati aktivnu i efektivnu političku strukturu koja odlučuje, donosi jednoglasnu odluku i da ljudi kao što je ovaj Milorad Dodik, za koga se smatra da je ponekad vrlo blizak gospodinu /Sergeju/ Lavrovu, sjedi za stolom kao i mi? Ja ne mogu'. Strani državljanin, de iure očigledno nelegitiman, nastupa lično i osvetnički prema žalitelju, zato što Ruska Federacija, a ni Republike Kina, kao stalne članice SB UN, Schmidta ne priznaju da je legitiman visoki predstavnik u BiH. Ne priznaje ga ni Republika Srpska jer ga Vijeće sigurnosti UN nije potvrdio za visokog predstavnika na sjednici od 22. jula 2021. godine.
Evo šta piše u pravosnažnoj presudi Dodiku, koja je u posjedu Raporta i čiji smo sadržaj ekskluzivno objavili.
"Apelaciono vijeće cijeni da odbrana pitanje legitimnosti postavljenja Kristijana Šmita minorizira. Naime, nije sporno da je za odbranu ovo jako bitno pitanje, obzirom da je funkcija imenovanog, direktna poveznica sa predmetnim krivičnim djelom. Međutim to odbrani ne daje za pravo u tvrdnji o nepostojanju dokaza o tome da je Kristijan Šmit osoba koja obavlja funkciju Visokog predstavnika u BiH, navodi se.
Osim toga, Apelaciono vijeće nalazi da je prvostepeni sud potpuno opravdano, samo uzgredno ukazao na opštepoznatu činjenicu da je Kristijan Šmit Visoki predstavnik u BiH, citirajući na stranici 81. i 82. određene činjenice i osvrćući se i na pismo bivšeg Visokog predstavnika dr. Valentina Inzka, kojim je informisao generalnog sekretara UN-a o imenovanju Kristijana Šmita.
Pismo dr. Valentina Inzka predstavlja i prilog prethodno citiranog odgovora OHR-a, datog na zahtjev odbrane, od 12. februara 2024. godine.
"S tim u vezi, a cijeneći i prigovor koji odbrana definiše i u okviru rezimea žalbe, a to je da Kristijan Šmit, kao Visoki predstavnik, nije potvrđen od strane Vijeća bezbjednosti UN, Apelaciono vijeće upućuje na relevantne dijelove prvostepene presude na strani 82., 126. i 129., iz kojih se crpi ispravan zaključak da za imenovanje Visokog predstavnika nije potrebna posebna rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, te da je legitimnost Visokog predstavnika Kristijana Šmita neupitna i potvrđena od Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira 27.05.2021. godine, navodi se u presudi.
Razbijena je i teza Dodikovih advokata da na dan potpisavanja ukaza izmijenjeni Krivični zakon nije bio na snazi!
"Apelaciono vijeće u cjelosti prihvata stav prvostepenog suda iznesen u pobijanoj presudi koji se odnosi na zaključak, da je predmetno krivično djelo nesporno bilo na pravnoj snazi u momentu izvršenja istog, navodi se u presudi.
Bubić u žalbi spori i postupanje članice CIK-a Vanje Prutine, smatrajući da se ona morala izuzeti tokom glasanja.
"Naglasili smo da se parnični postupak po tužbi člana CIK-a protiv žalitelja upravo tiče okolnosti u vezi sa izbornim procesom 2022. godine, i ulogom Vanje Bjelica Prutina u donošenju odluke o ponovnom brojanju glasova baš za funkciju predsjednika Republike Srpske, a koje se ispostavilo nepotrebnim jer su se rezultati novog brojanja glasova u organizaciji CIK-a poklapali s ranijim rezultatima brojanja u glasačkim odborima, naveo je Bubić.
Podsjetimo, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je oktobru 2022.godine odluku o ponovnom prebrojavanju glasačkih listića za poziciju predsjednika entiteta Republika Srpska, zbog čega je Dodik napao CIK i članove CIK-a iz RS, Vanju Prutinu i Jovana Kalabu.
Protivzakonito glasanje
Vanja Bjelica Prutina "lažnim suzama prikriva stvarni susret sa predsjednikom SDS-a Mirkom Šarovićem i nezakonite radnje i protivzakonito glasanje, rekao je Dodik.
Zbog tadašnjih prijetnji, Bjelica Prutina je dobila policijsku zaštitu. Ona se našla pod žestokim napadima SNSD-ovaca i zbog glasanja o oduzimanju mandata Dodiku. Osim toga, i Ustavni sud BiH je odbio Dodika i SNSD-e kada je u pitanju delegat u Domu naroda.
Sve što je nabrojao Bubić, državne institucije su jasno odbile. I Sud BiH i Ustavni sud.