Evropska investiciona banka (EIB) provela je istragu i medijaciju zbog dionice autoputa Banja Luka-Doboj, a o svemu treba podnijeti izvještaj. To je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ koje je gradilo autoput na ovoj dionici.
Banka je finansirala ovu dionicu puta, dugu 35 kilometara koja je koštala 207 miliona eura.
Povod za istragu i medijaciju je prijava mještana Hrvaćani koji tvrde da je autoput podijelio ovo naselje u blizini Prnjavora, u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, na dva dijela.
Iz Evropske investicione banke nisu odgovorili na upit RSE do koji su rezultati istrage.
Istovremeno, u Autoputevima RS odbacuju kritike i ističu kako je Autoput Banja Luka –Doboj, građen u skladu sa "prethodno urađenom studijsko-planskom dokumentacijom i glavnim projektom". Navode da su o tome, putem javnih rasprava, upoznati i mještani opština, kroz koje ta saobraćajnica prolazi.
U tom javnom preduzeću dodaju kako odbacuju sve "zlonamjerne, neistinite i neutemeljene tvrdnje grupe mještana naselja Hrvaćani, koji već duže vrijeme u javnosti plasiraju priče o navodnom ugrožavanju života ljudi i uopšte opstanka samog mjesta".
„JP 'Autoputevi RS' uvažavalo je sve argumentovane primjedbe zainteresovanih strana i uočene nedostatke smo otklanjali u zakonom definisanim rokovima. Međutim, dogovor sa grupom mještana Hrvaćana u nekoliko navrata je sabotiran, zlonamjerno i neistinito interpretiran sa njihove strane i JP 'Autoputevi RS' više neće da ulazi u bilo kakvu polemiku s njima, po bilo kom pitanju“, navodi se iz JP Autoputevi RS za Radio Slobodna Evropa.
Šta kažu mještani?
Jedna okrugla betonska cijev, čiji otvor ne prelazi prosječnu visinu desetogodišnjeg djeteta, već tri godine je jedini put kojim se, kako kažu, mještani naselja Hrvaćani, služe. Cijev je namijenjena za odvod vode na dionici autoputa koji spaja Banjaluku i Doboj, na sjeveru BiH.
Stanovnici navode da su im kuće razdvojene od imanja, ambulante, autobuskog stajališta i crkve, te da je cijev postala put koji spaja.
Jedan od najstarijih mještana Hrvaćana, osamdesetdvogodišnji Vasilj Rebaček, kaže kako se sa štapom u ruci kroz cijev provlači gotovo svakodnevno.
“Idem do Hrvaćana po lijekove, trgovina nam je u Hrvaćanima i ja moram ko neki jadnik ovuda da se provlačim. Šta sam doživio”, opisuje Rebaček za RSE.
Najbliži nadvožnjak, dodaje on, je udaljen par kilometara.
„Nemam para za prevoz, a slabo i hodam, pa sam prinuđen ovuda da prolazim“, navodi naš sagovornik.
Mještanin Hrvaćana, Nenad Petković, priča da je izgrađeni autoput otežao život stanovnicima tog mjesta.
I on sam je, kaže, prinuđen prolaziti kroz cijev predviđenu za skupljanje oborinske vode. Do betonskog okruglog prolaza se prilazi uskom stazom, i spušta nekoliko metara do samog ulaza. Na ulazu u cijev se najčešće nalazi i voda zaostala od prethodne kiše. Bez čizama se, kaže Petković, može proći jedino u ljetnim mjesecima.
„Prilaz je planinarski, morate se paziti, morate biti u čizmama, morate ih nositi sa sobom, pa prezuvati. Ili imate izbor, ići četiri i po kilometra okolnim putem na kojem je gust saobraćaj, preko nadvožnjaka ili 400 metara ovuda kroz cijev“, priča Petković.
Hrvaćani, prema popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini (BiH) iz 2013. godine, broje nešto više od 400 stanovnika.
Podnijeli su prijavu Evropskoj investicionoj banci, tvrdeći da je Kompanija "Integral inženjering", koja je za JP Autoputevi RS, gradila objekte na autoputu mimo projekta i regulacionih planova. Iz ove kompanije nisu željeli da komentarišu za RSE ove navode mještana.
Promijenjen i tok rijeke
Kako ističu stanovnici Hrvaćana, promijenjen je i tok rječice Crkvene.
„Ova vodenica je mljela žito za pet i više sela, bila je jedina odavdje do laktaške opštine, a sad nema više ništa. Otkada je izgrađen autoput, tu je baruština, smrdi, ne može se živjeti“, priča za RSE Slavoljub Bundalo.
Bundalo je vodenicu naslijedio od oca. Kaže kako autoput nije zaustavio samo vodeničko kolo, već mu je i onemogućio život u Hrvaćanima.
Sa jedne strane, uz sami autoput mu je kuća, a preko puta autoputa, zemlja.
Svakodnevna briga mu je, kaže, kako 80 ovaca prebaciti na drugu stranu autoputa, jer nema nadvožnjaka.
„Ja sada moram tri kilometra goniti ovce, to je nemoguće. Dolazio je neki vještak iz Prnjavora, vidio je moj kamiončić i kaže, ‘Što ne natovariš ovce na kamion, pa voziš’. A ja pitam ko će pohvatati 80 ovaca. Ja bih morao svaki dan za to da platim dva, tri momka, da utovare ovce kod kuće, pa istovare na livadu, pa tamo utovare naveče, pa istovare kod mene kući“, žali se Bundalo.
Stanovnici Hrvaćana kažu da neće odustati od zahtjeva da im se poveže naselje na adekvatan način. O svemu su upoznali i diplomate Evropske unije u BiH koji su ih posjećivali, te predstavnike Evropske investicione banke.
Ukoliko se ne riješe problemi, stanovnici Hrvaćana najavljuju nove tužbe.
Sporna i priključna cesta
Vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena petlja, Ratko Mihajlović, je uputio prijavu Evropskoj investicionoj banci, u kojoj navodi da mu nije isplaćena oduzeta zemlja, te da mu je trasa autoputa uništila mogućnost da se bavi poljoprivredom od koje je živio.
„Moj najveći problem je što je trasa autoputa podijelila i uništila moje imanje, te se kao registrovani poljoprivredni proizvođač više ne mogu baviti svojom osnovnom djelatnošću, pa moram ugasiti svoje domaćinstvo“, piše Mihajlović.
Autoput nazvan po prazniku koji je proglašen neustavnim
Autoput „9. januar“ Banja Luka – Doboj, dugačak je 72 kilometra. U cjelosti je otvoren početkom oktobra 2018. godine, a ukupni troškovi njegove izgradnje iznosili su 400 miliona evra.
Autoput je nazvan po Danu Republike Srpske, prazniku kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Posljednja je završena dionica u dužini od oko 35 kilometara, čiji sporni dio prolazi i kroz naselje Hrvaćani.
Izvođač radova bilo je je preduzeće iz Opštine Laktaši (sjever BiH) "Integral inženjering", sa partnerima.
Prvu dionicu, od Doboja do Prnjavora, kreditno je finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj i koštala je 185 miliona eura. Ta dionica je otvorena u septembru 2016. godine.
