U današanjem nastavku suđenja predsjdeniku RS Miloradu Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika RS Molišu Lukiću svjedočila je Jelena Pajić-Baštinac, generalna sekretaraka Ureda predsjednika RS.
Nju je prvo ispitivao Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, a potom i tužiteljica Tužilaštva BiH Nives Kanevčev.
Čitavo svjedočenje Pajić-Baštinac i ispitavnje Bubića svelo se na okolnosti pod kojima je Milorad Dodik donio dva ukaza o zakonima kojima se donosi odluka nepoštivanju odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Pajić-Baštinac je pojasnila kako su uoči potpisivanja ukaza gotovo svakodnevno održavani sastanci sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti RS, ali i pravnim autoritetima u RS o tome da li postoji pravni osnov da Dodik potpiše ukaze za sporne zakone ili da ih ne potpiše.
Prema tvrdnja generalne sekretarke, Dodik nikako nije mogao izbjeći obavezu potpisivanja ukaza za sporne zakone, jer, osim što su mu to sugerirali svi njegovi pravni savjetnici, stručna služba u Uredu predsjednika RS, to su isto učinili i drugi pravnici koji su učestvovali na sastancima.
Pajić-Baštinac je kazala da je Dodik jednoglasno podržan u donošenju tih ukaza i da je jedinstvena ocjena učesnika sastanaka bila da bi on bio krivično odgovoran ukoliko ne bi donio ukaze o spornim zakonima jer ih je ranije donijela NSRS.
Ona se nije detaljnije osvrtala na zakon koji je proglasio visoki predstavnik, a koji se tiče uvođenja krivične odgovnornosti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, ali je ipak kazala da je povod sastanka koji su održavani bile informacije medija o odlukama visokog predstavnika iako nije precizirala o kojom odlukama je riječ.
Tužiteljica Nives Kanevčev pitala je svjedokinju da li su mišljenja pravnih stručnjaka, savjetnika i svih ostalih učesnika sastanak koji su održavani u oči ukaza bili obavezujući, na šta je ona odgovorila da nisu, ali da Dodik, kao predsjednik RS, nije imao tu mogućnost da vrati zakone koje je usvojila NSRS u to zakonodavno tijelo. Dodala je i da su oni već imali inforamciju da ukoliko bi oni i bili vraćaeni, da bi oni ponovio bili usvojeni u NSRS.
Dok je tužiteljica Kanevčev postavljala pitanje svjedokinji, prigovor je imao prvooptuženi Milorad Dodik. On je kazao kako tužiteljica pokušava stvoriti utisak da postoji visoki predstavnik u BiH, ali da on ne postoji. .
Sutkinaj Sena Uzunović ga je opomenula da kada je u pitanju ispitivanje svjedoka on može prigovoriti na samo ispitivanje, a ne da koristi priliku za ovakve procjene.
U svakom slučaju, čitavo svjedočenje je bilo bazirano na tome, a pitanja odbrane koncipriana tako da odgovori sugeriraju da Milorad Dodik nije imao izbora nego donijeti sporne ukaze.
U nastavku je psotalo jasno da je Sud BiH na neki način izašao u susret odbrani Milorada Dodika jer su pristali da materijalne dokaze ipak prvo izvodi odbrana drugooptuženog Miloša Lukića.
Naime, podsjetimo, odbrana Dodika traži da Tužilaštvo prvo pročita Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa da onda oni izađu sa svojim meterijalnim dokazima referirajući se na Aneks 10. S obzirom na to da Tužilaštvo ima pravo i u replikama dokaza izvesti ovaj dokaz, to jeste Aneks 10, vjerovatno je zbog toga Sud odborio da bude urađena zamjena rasporeda izvođenja dokaza.
Problema je danas bilo i kod termina o državanja naradenog ročišta. Sutkinja je kazala da Sud ima slobodne sale 11., 18. i 25. septembra. Odbrana Milorada Dodika je na ovo reagirala kazavši da predizborna kampanja počinje narednog mjeseca i da su pooštrena pravila i da Dodik kao predsjednik SNSD ima mnogo obaveza. Požalili su se da zbog rigoroznih odluka CIK-a ništa nisu mogli raditi ranije, nego da ga sve obaveze čekaju u septembru.
Uzunović je oštro reagirala na ovu vrstu opravdanaja, kazavši da je već bilo niz odgoda i da ona ne želi da VSTV-u daje svaki put objašnjenja zašto s odgađa ročište.
Na kraju je rečeno da će ročište biti održano 11. septembra.
