Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku.
Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata.
Dugačka barijera
Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom "antifašistički".
Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje.
Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao.
Između 1949. i 1961. oko tri miliona ljudi, posebno obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala.
Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. augusta 1961. godine.
Mnogi su ubijeni
Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama.
Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba.
Pad Berlinskog zida, simbola "hladnog rata" u 20. vijeku, jedan je od važnih koraka preduzetih ka ponovnom ujedinjenju zemlje.
Prije 34. godišnjice pada Berlinskog zida, oni koji su posjetili ovaj spomenik u Berlinu ispričali su novinaru Anadolu svoja razmišljanja i sjećanja na pad zida.
Ingrid Pixley, koja je emigrirala iz Berlina u SAD 1986. godine i došla u posjetu glavnom gradu, izjavila je da nikada nije očekivala pad Berlinskog zida.
"Nisam mislila da će se ovo dogoditi. Bilo je potpuno iznenađenje. Znam ljude koji su pokušali da pređe na ovu stranu", kazala je Pixley.
Nije mogao da vjeruje
Izjavila je da vjeruje da su se ljudi koji žive na istoku i zapadu Njemačke integrirali.
"Mislim da je bilo teže nego što su ljudi zamišljali, ali su se ipak integrirali. Smatram da je impresivno doći u Berlin i vidjeti ljude različitih nacionalnosti. Jako je lijepo što se ovdje govori toliko jezika", pojasnila je Pixley.
Jedan od posjetitelja je bio i jedan penzioner koji nije želio reći svoje ime.
Rekao je da je za rušenje zida saznao iz vijesti na televiziji 9. novembra 1989. godine.
"U početku nisam mogao da vjerujem", pojasnio je.
Smatra da ljudi koji žive na istoku i zapadu zemlje nisu u potpunosti integrisani i da još uvijek ima ljudi koji imaju predrasude jedni prema drugima.
Nikola, koji je radio u vrtiću u Istočnom Berlinu prije pada zida, izjavio je da je 9. novembra uveče bio kod kuće, a da je sutradan radio u vrtiću.
Rušenje zida ga je iznenadilo.
Postoje razlike
"U ovom gradu postoji mnogo mogućnosti. Mnogi od njih su otišli da rade na zapadu grada. Naravno, postoje razlike. Imam prijatelje i na istoku i na zapadu grada. Berlin je za mene postao grad. Naravno, i dalje ima problema", dodao je Nikola.
Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi.
Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu.
Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.
