Evropska unija i Sjedinjene Američke Države zaključile su trgovinski sporazum, međutim mnogi detalji još uvijek su nejasni.
Ko će iz ovoga izaći kao pobjednik?
Samo nekoliko dana prije roka 1. augusta, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump dogovorili su trgovinski sporazum kako bi spriječili uvođenje carina od 30 posto na uvoz u Sjedinjene Američke Države, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA, LUSA, STA u okviru European Newsrooma.
Je li von der Leyen spriječila gori scenarij ili ju je Trump, kako je rekao uvijek kritični mađarski premijer Viktor Orban, "pojeo za doručak"?
Dogovoreno je, ali šta tačno?
Izvoz iz EU ubuduće će biti podložan jedinstvenim, sveobuhvatnim carinama od 15 posto na većinu proizvoda, što je više nego prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću, ali znatno manje od prvobitno najavljenih 30 posto.
Carine stupaju na snagu 7. augusta, odnosno sedmicu kasnije od izvorno predviđenog roka.
"EU će ukinuti značajne carine, uključujući potpuno ukidanje carina na američku industrijsku robu izvezenu na europsko tržište, čime se otvaraju velike mogućnosti za američke proizvode i poljoprivredne kulture da se natječu i pobjeđuju u Evropi", navodi se u saopćenju Bijele kuće o carinskom sporazumu.
Evropska komisija je, međutim, u objašnjenju objavljenom nakon sastanka naglasila da su dogovoreni detalji tek "ključni parametri" i "prvi korak u procesu".
Navodi se da se carine od 15 posto primjenjuju na gotovo sav izvoz EU koji je trenutno podložan recipročnim carinama, uključujući automobile i autodijelove, koji su trenutačno pogođeni carinama od 25 posto.
Carine se također odnose na moguće buduće carine na farmaceutske proizvode i poluvodiče.
No, carine na avione (i dijelove), neke hemikalije, lijekove i sirovine vraćaju se na nivo prije Trumpove inauguracije u januaru.
Kupovina plina
EU je također obećala bolji pristup tržištu EU za američke ribarske proizvode i određeni poljoprivredni izvoz. Primjerice, spominju se kečap i keksi.
Neki od ključnih detalja još uvijek nisu poznati. Prema izjavi Bijele kuće, EU se također obavezala na značajnu kupovinu američke energije i vojne opreme. Evropska komisija dosad je potvrdila samo prvu tosku.
Navodi se da EU planira kupiti ukapljeni prirodni plin ili naftu u vrijednosti od 700 milijardi eura (750 milijardi dolara) tokom sljedeće tri godine te poticati investicije europskih kompanija u vrijednosti od oko 550 milijardi eura (600 milijardi dolara).
Dok Bijela kuća tvrdi da carine na čelik, aluminij i bakar ostaju na nivou od 50 posto, EU tvrdi suprotno.
„EU i SAD uspostavit će carinske kvote za izvoz EU-a na historijskim nivoima, čime će se smanjiti sadašnje carine od 50 posto“, navodi Komisija.
Također je izjavila da sporazum nije pravno obavezujući i da će uslijediti daljnji pregovori.
Koliko je zapravo loše?
Čelnici EU nisu izrazili veliko zadovoljstvo sporazumom, ali većina je nevoljko priznala da je to vjerojatno najbolji mogući ishod u ovom trenutku.
"Sto posto sam siguran da je ovaj sporazum bolji od trgovinskog rata sa SAD", rekao je komesar EU za trgovinu Maroš Šefčovič.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da Evropska unija nije bila „dovoljno zastrašujuća“ u trgovinskim pregovorima, obećavši da će biti „čvrst“ u sljedećim rundama razgovora.
"Ovo nije kraj priče. Evropa se još uvijek ne doživljava kao sila. Da biste bili slobodni, morate biti zastrašujući.
Nismo bili dovoljno zastrašujući", rekao je Macron ministrima tokom sjednice vlade, prema riječima učesnika, ali je priznao da je dogovor očuvao francuske i evropske interese u važnim izvoznim sektorima.