Vlast u entitetu Republika Srpska, predvođena SNSD-om duboko je zaglibila u probleme svake vrste, a to se možda najbolje vidi kroz još jednu ostavku Save Minića na mjesto predsjednika Vlade RS najavu njegovog ponovnog imenovanja na tu funkciju. Trećeg u samo sedam mjeseci.
S Minićevom ostavkom ponovo je pala Vlada RS, pa se očekuje da Siniša Karan ponovo predloži Minića za mandatara, dok bi prema isti ministri mogli biti predloženi i u treći saziv Vlade RS od septembra prošle godine.
Novi Dodikov termin za zaduženje - izlazak na međunarodno tržište kapitala
U pokušaju da objasne ovu do sada neviđenu situaciju, ne samo na političkoj sceni BiH nego i šire i Minić i lider SNSD-a Milorad Dodik od jutros nude javnosti objašnjenja koja više liče na niz konfuznih izjava nego na uvjerljivo obrazloženje ovog političkog poteza.
Minić je tako prvo izjavio da ostavku podnosi kako bi spriječio institucionalnu krizu, zatim da to čini zbog propitivanja legalnosti Vlade RS, ali i zbog pritisaka stranih ambasadora koji su ga posjećivali u proteklom periodu.
Kao dodatni razlog naveo je i nemogućnost rada Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, jer se u političkim i pravnim krugovima već neko vrijeme problematizira legalnost saziva sada već bivše, druge po redu Minićeve Vlade od septembra do danas.
U pokušaju da ublaži političku štetu, u pomoć Miniću je pritekao i Dodik. On je izjavio da je riječ o 'tehničkom pitanju pokrenutom kako bi se otklonile dileme', jer RS, kako tvrdi, planira izaći na međunarodno tržište kapitala, pa je odlučeno da se to riješi kako kasnije ne bi bilo osporavanja.
Međutim, iza te formulacije krije se mnogo jednostavnija finansijska realnost. Nije riječ ni o kakvom samostalnom izlasku RS na tržište kapitala u smislu stvaranja novih ekonomskih vrijednosti.
U praksi to znači da vlast u RS želi novo zaduženje, a banke i investitori očigledno već postavljaju pitanja o legalnosti vlade koja bi takve odluke donosila.
Upravo zbog toga finansijske institucije vjerovatno propituju dvije ključne stvari.
Da li je Vlada RS uopće formirana u skladu s Ustavom i zakonima i postoji li pravni spor koji bi mogao dovesti do poništavanja njenih odluka.
A spor postoji.
Pred Ustavnim sudom BiH postoji postupak koji se odnosi na legalnost druge Vlade Save Minića. Zbog toga vlast u RS očigledno želi riješiti pitanje legitimiteta vlade prije nego što pokuša izaći na međunarodno tržište kapitala i zadužiti se kod stranih investitora.
Ustavni sud BiH zasjeda za desetak dana
Kako saznaje Raport, sjednica Ustavnog suda BiH zakazana je za 26. i 27. mart, što Dodik očigledno zna. Upravo zbog straha da bi se na dnevnom redu mogla naći i ocjena ustavnosti Vlade RS i da bi ona mogla biti osporena Minić je po naredbi Dodika, požurio s ostavkom kako bi vlast pokušala skinuti pravni teret koji se nadvija nad njenim odlukama.
A, u finansijskim aranžmanima ključnu ulogu ima politička i pravna stabilnost institucija koje se zadužuju. Upravo zato svaka sumnja u legitimitet vlade posebno ona koja se nalazi pred Ustavnim sudom BiH može predstavljati ozbiljan rizik za investitore i automatski povećati cijenu zaduživanja.
No, način na koji vlast u RS pokušava predstaviti cijeli proces otvara dodatna pitanja. Dok Dodik i drugi funkcioneri SNSD-a tvrde da je riječ o običnom tehničkom pitanju, činjenica da se ista vlada raspušta i ponovo formira treći put u svega nekoliko mjeseci teško se može uklopiti u narativ o institucionalnoj stabilnosti.
Politički gledano, insistiranje da je sve 'formalno' ima jasnu svrhu. Umanjiti percepciju krize i stvoriti dojam da vlast u RS reaguje pod pravnim i političkim pritiscima s nivoa države i pod međunarodnim pritiskom.
Međutim, činjenice pokazuju da je vlast zapravo sama sebe dovela u ovu situaciju nizom poteza koji su otvorili ozbiljna pitanja ustavnosti i zakonitosti.
Ostaje pitanje hoće li i nakon trećeg imenovanja Save Minića za mandatara i predsjednika Vlade RS povjerenje uopće biti vraćeno.
Upravo kroz tu prizmu treba posmatrati i potez samog Minića, koji otvara ozbiljno pitanje njegovog političkog kredibiliteta.
Jer koliko uvjerljivo može djelovati predsjednik vlade koji u razmaku od nekoliko mjeseci dva puta podnosi ostavku zbog sporova oko ustavnosti formiranja vlasti da bi zatim bez zadrške pristao da ponovo bude kandidat za istu funkciju?
U svakoj parlamentarnoj demokratiji premijer bi trebao simbolizirati kontinuitet i stabilnost izvršne vlasti. Kada ta ista osoba postane centralni dio političko-pravne afere, prirodno se postavlja pitanje da li funkcija predsjednika vlade uopće zadržava svoj politički autoritet.
Na kraju se čini da je Minić pristao na ulogu političkog amortizera svog stranačkog šefa. Prihvatajući da njegovo imenovanje bude rezultat politički i pravno problematičnog procesa, on je preuzeo najvidljiviji dio političkog tereta.
Ili, žargonski rečeno,' dok Dodik baca bombe, Minić kupi gelere.'