Island se nalazi na ivici Evrope.
Izdiže se na mjestu gdje se u sjevernom Atlantiku susreću dvije kontinentalne ploče; turisti hrle da vide njegove snijegom prekrivene vulkane i ključajuće gejzire.
Rudarske kompanije, privučene jeftinom geotermalnom energijom, izgradile su ogromna postrojenja za topljenje rude duž obale.
Trump upalio alarm
U Rejkjaviku, glavnom gradu, islandska zastava vijori se pored zastave Grenlanda, njegovog najbližeg susjeda.
Gradska uprava ju je podigla u februaru, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pokušao da izvrši pritisak na Dansku da tu teritoriju preda Americi, prenosi Economist.
Sjeverna periferija Evrope ima složen odnos sa Evropskom unijom. Velika Britanija i Grenland su među rijetkim mjestima koja su je napustila.
Island i Norveška joj se nikada nisu pridružili. Ali to bi moglo da se promijeni. Islandska vlada planira da 29. augusta održi referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora.
Norveška opozicija traži glasanje o tome da li treba pristupiti Uniji.
Stavovi su se promijenili, naročito od kada je Rusija 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu. Većina Islanđana želi da se proces pristupanja ponovo pokrene.
Oni koji podržavaju ulazak u EU brojniji su od onih koji su protiv, iako je mnogo neodlučnih.
U Norveškoj većina birača i dalje je euroskeptična. Ipak, podrška članstvu prelazi 30 posto, dok je tokom 2010-ih obično bila ispod 20.
Na Islandu su ponovo oživjeli stari argumenti za pridruživanje. To bi omogućilo Islanđanima da uvedu euro i napuste malu, nestabilnu krunu.
Pravo glasa
Također bi im dalo pravo glasa u kreiranju pravila Unije. Island, Norveška i Lihtenštajn nalaze se u Evropskom ekonomskom prostoru (EEA).
Oni preuzimaju veliki dio pravila EU, uz mali utjecaj na njihovo donošenje, u zamjenu za pristup jedinstvenom tržištu. To ih ponekad dovodi u nepovoljan položaj zbog propisa koji se donose u Briselu.
Ruske i kineske ambicije na Arktiku također zabrinjavaju Islanđane. Sa manje od 400.000 stanovnika, Island je posebno ranjiv.
To je jedina članica NATO-a koja nema vojsku.
Američko zanemarivanje saveznika (i planovi njenog predsjednika u vezi s arktičkim teritorijama) dodatno pojačavaju zabrinutost.
Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Tramp je četiri puta pomiješao Grenland i Island. Novi američki ambasador se našalio da bi Island mogao postati američka savezna država, da bi se kasnije izvinio.
EU je spremna da ponovo pokrene pregovore. Island je brzo napredovao kada je prvi put podnio zahtjev 2009. godine.
"Bakalarski ratovi"
Do 2012. zatvorio je 11 od 35 “poglavlja” u procesu pristupanja. Crnoj Gori, još jednom kandidatu za članstvo, za to je bilo potrebno 13 godina. Ipak, ostrvo će pregovarati čvrsto.
Tokom “bakalarskih ratova” u 20. stoljeću, njegova obalska straža presijecala je mreže britanskim ribarskim brodovima kako bi ih zadržala podalje od svojih voda.
Islandski lideri žele da zadrže kontrolu nad ribarstvom, što bi zahtijevalo kompromis sa EU.
Donald Tusk, premijer Poljske, sugerirao je da bi Unija trebalo da bude fleksibilnija kako bi olakšala pristupanje Islanda.
Za razliku od Norvežana, koji su na referendumu 1994. tijesno glasali protiv ulaska u Uniju, Islanđani nikada nisu imali priliku da se o EU izjasne na referendumu
To je omogućilo desničarskoj vladi da 2013. godine prekine pregovore.
Proevropski nastrojeni Islanđani nadaju se da će predstojeće glasanje poslati jasnu poruku poslanicima.
Ako uspiju, Norvežani će pažljivo pratiti kakav će dogovor Island postići.
“Moć narodu. Neka narod odluči”, kaže islandska ministrica vanjskih poslova Torgedur Katrin Gunarsdotir.