Gotovo godinu dana prošlo je otkako je američki predsjednik Donald Trump u napetom razgovoru u Ovalnom uredu poručio ukrajinskom lideru Volodimir Zelenskij da „nema više karata za igranje“. Tada je Washington posegnuo za pritiskom – obustavljene su isporuke oružja i ključne obavještajne informacije, s ciljem da se rat u Ukrajini privede kraju pod nepovoljnim uslovima za Kijev.
Ipak, ukrajinska odbrana izdržala je. A sada, dok ruski predsjednik Vladimir Putin sve teže ostvaruje ciljeve na terenu, Zelenskij sprema politički potez koji bi mogao promijeniti tok rata.
Raniji plan
U nedjelju bi ukrajinski predsjednik trebao stići u Trumpovu rezidenciju Mar-a-Lago, gdje namjerava predstaviti novi mirovni prijedlog i – prvi put otvoreno – ponuditi ograničene ustupke u zamjenu za nastavak američke vojne i obavještajne podrške.
Nakon višemjesečnih pregovora, ukrajinski i američki zvaničnici dogovorili su mirovni plan od 20 tačaka, koji obuhvata sigurnosne garancije za sprječavanje nove ruske invazije, obnovu Ukrajine i njen put ka članstvu u Evropskoj uniji. Time je u potpunosti odbačen raniji, plan sa 28 tačaka koji je imao rusku podršku i koji bi, prema Kijevu, značio faktičku kapitulaciju Ukrajine, kaže u svojoj analizi The Telegraph.
Ipak, dvije ključne tačke namjerno su ostavljene otvorenim: konačne teritorijalne linije i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja, najvećom u Evropi, koja je i dalje pod ruskom okupacijom.
Kako bi se probio dugogodišnji zastoj, Zelenskij je signalizirao spremnost da povuče „teške snage“ iz dijelova istočnog Donbasa koje Ukrajina još drži – ali samo ukoliko Rusija učini isto i pristane na demilitariziranu zonu. Moskva na to zasad nije odgovorila.
Na pitanje Zaporižja, Zelenskij je odbacio američki prijedlog o zajedničkom upravljanju elektranom u kojem bi učestvovali Kijev, Moskva i Washington, naglašavajući da se takvi ustupci mogu dogovarati isključivo u direktnim razgovorima s Trumpom, a zatim potvrditi referendumom u Ukrajini.
U Kijevu smatraju da je diplomatsko rješenje danas bliže nego ikada. Ukrajinski ustupci sada prebacuju pritisak na Putina, koji se suočava s teškim izborom: prihvatiti povlačenje iz dijelova Donbasa i opstanak Ukrajine kao suverene države – ili nastaviti rat uz sve veće ekonomske i političke troškove.
Razmjena teritorija
Ruski lider je već dao naslutiti da bi mogao razmijeniti dio teritorija, ali i dalje insistira na potpunoj kontroli Donbasa. Istovremeno, ukrajinski zvaničnici upozoravaju da alternativa dogovoru ostaje ista poruka: ili se prihvata plan od 20 tačaka – ili se rat nastavlja.
Zelenskij, svjestan da ne smije ostati zapamćen kao lider koji je blokirao mir u očima Washingtona, pokušava uvjeriti Trumpa da je spreman na kompromis. Cilj je jasan: zadržati dotok oružja i obavještajnih podataka koji su ključni za ravnotežu na frontu.
Procjene vojnih analitičara govore da, što duže Ukrajina uspijeva izdržati uz zapadnu pomoć, to su veće šanse da pregovara s Rusijom s pozicije ravnopravnosti. U tom kontekstu, „Trumpova karta“ mogla bi postati najvažniji adut Kijeva – jer ako do mira ne dođe, u Kijevu vjeruju da će upravo Putin biti taj koji će prije ili kasnije morati sjesti za pregovarački sto.