Dok Evropa pokušava izaći na kraj s jednom od najtežih energetskih kriza u svojoj historiji, danas se počinje gasiti polovica njemačkih nuklearnih kapaciteta, deset godina nakon historijske odluke Angele Merkel o njemačkom napuštanju nuklearne energije.
Gašenje tri od šest reaktora koji još rade događa se u jeku evropske energetske krize koju zaoštravaju nedavne geopolitičke napetosti između Rusije, glavnog dobavljača plina, i njezinih kupaca.
Nuklearke u njemačkim selima Brokdorfu, na sjeveru, Grohndeu, u središtu i Gundremmingenu, na jugu, potpuno će prestati raditi do kraja 2022. Njihov ukupni kapacitet je četiri gigavat sata instalirane snage, što je jednako snazi hiljadu vjetroelektrana.
Krajem 2022. na red će doći preostale tri centrale, Neckarwestheim, na jugu, Isar 2, također na jugu i Emsland, na sjeveru, također kapaciteta oko 4 GW. Nedugo nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. bivša kancelarka Angela Merkel odlučila je da će Njemačka postupno odustati od upotrebe nuklearne energije.
Unatoč napuštanju atomske energije čiji je udio u ukupnoj proizvodnji u 2020. bio oko 11 posto, sigurnost opskrbe u Njemačkoj bit će zajamčena, istaknuo je u saopćenju u utorak Robert Habeck, ministar privrede i zaštite klime iz reda Zelenih.
Kako bi nadoknadila gašenje nuklearki i u očekivanju da obnovljivi izvori energije u cijelosti nadoknade taj nedostatak, Njemačka se uvelike opskrbljuje fosilnim gorivom, osobito plinom. No takva energetska sigurnost ima svoju cijenu - evropske cijene plina neprekidno rastu već nekoliko mjeseci, na tragu geopolitičke napetosti s Rusijom, glavnim evropskim dobavljačem.
Neke zapadne zemlje sumnjiče Moskvu da smanjuje svoje isporuke Evropi kako bi načinila pritisak u prilikama povećane geopolitičke napetosti zbog ruskih vojnih djelovanja na ukrajinskoj granici. Nova njemačka vlada nedavno je upozorila Moskvu da bi u slučaju vojne eskalacije mogla narediti zatvaranje spornog plinovoda Sjevernog toka 2 koji iz Rusije ide u Njemačku preko Baltičkog mora.
