Bosna i Hercegovina je dobila nove uslove za isporuku vakcina kroz COVAX mehanizam. Od ove države traži se da direktno pregovara sa Pfizerom. Riječ je američkoj kompaniji proizvođaču vakcina, uključenom u COVAX mehanizam.
Iz zvaničnog Sarajeva odgovaraju upozorenjem da bi u slučaju izostanka najavljenih isporuka, BiH mogla i na sudu zatražiti pravdu, piše RSE.
Naime, kako Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo zdravstva, za realizaciju ugovora je zaduženo Ministarstvo civilnih poslova, odnosno Sektor za zdravstvo pri ovom ministarstvu.
Dušan Kojić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH u sektoru za zdravstvo kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je ovo državno tijelo u utorak, 23. februara dobio dopis iz COVAX-a, da su se uslovi promijenili.
„Došao je dopis COVAX-a. Tim dopisom COVAX nas obavještava da bez obzira što su oni izvršili procjene spremnosti naše države za prihvat Pfizera, ne samo naše nego svih država koje će dobiti u prvom talasu Pfizer, Pfizer kao proizvođač hoće direktno da priča sa našom državom. Ne samo s našom, nego sa svima kojima će vršiti isporuku unutar COVAX mehanizma“, kaže Kojić.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je ispoštovala ugovor sa COVAX-om, te da su obaveze iz ugovora „kompletno prebačene na stranu COVAX-a“.
„Nama je ugovorom rečeno da će vakcine početi dolaziti u prvom kvartalu i mi čekamo da vidimo šta će se desiti po tom. Ne dođu li u prvom kvartalu, mi imamo pravnu osnovu da ih tužimo“, govori Kojić.
Šta je BiH dogovorila sa COVAX-om?
COVAX mehanizam oformila je Svjetska zdravstvena organizacija, Globalna alijansa za vakcine (GAVI) i Koalicija za inovacije, pripravnosti na epidemiju (CEPI). Cilj mehanizma je da osigura ravnopravnu raspodjelu vakcina protiv korona virusa širom svijeta.
Bosna i Hercegovina je potpisala ugovor sa COVAX-om u septembru 2020. godine za nabavku 153.600 doza vakcine AstraZeneca i 23.000 doza vakcine Pfizer-BioNtech. Za tu namjenu je BiH platila više od 10,5 miliona dolara.
Kojić kaže kako pred Bosnu i Hercegovinu „stalno dolaze novi uvjeti“, te da će sastanak o zahtjevima kompanije Pfizer biti održan u petak 26. februara.
RSE nije dobila komentar iz predstavništva kompanije Pfizer u Bosni i Hercegovini o kojim novim uvjetima se radi, a koje pominju u Ministarstvu civilnih poslova BiH. Jedino je dobijena potvrda da će predstavnici ove farmaceutske kompanije doći na sastanak 26. februara.
BiH spremna za prihvat vakcina?
„Nama su Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF radili procjenu naših kapaciteta. Imam izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije, gdje stoji rečenica da smo mi nedvosmisleno spremni za prihvat Pfizerove vakcine. Znaju kapacitete frižidera s kojima raspolažemo, znaju koji su identifikovani krajnji korisnici, znaju sve. Ne bi nam neko rekao, evo vam Pfizer, a da nismo spremni za njega“, tvrdi Kojić.
Iz Globalne alijanse za vakcine (GAVI) u pismenom odgovoru su kazali da će više informacija o prvim iskorukama biti poznato u narednim danima.
„COVAX predviđa da će se većina prvog kruga isporuka dogoditi u martu, a neke od ranih isporuka onima koji su već ispunili kriterije navedene u našoj zajedničkoj izjavi, dogodit će se krajem februara. Više informacija vezanih za ove prve isporuke bit će proslijeđeno svim učesnicima i objavljeno na mreži u narednim danima“, kazali su u pisanoj izjavi.
U Zajedničkoj izjavi Globalne alijanse za vakcine, koja je objavljena na zvaničnoj internet stranici 16. februara, navodi se da isporuka vakcina kroz prvi krug dodjele zavisi od ispunjavanja nekoliko „kritičnih uslova“.
„Potpisnici trebaju imati nacionalno regulatorno odobrenje za vakcine, koje se može ubrzati izdavanjem posebnih odobrenja za upotrebu na osnovu stavljanja na tzv. Listu za hitnu upotrebu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Također je potrebno da imaju potpisane ugovore o odšteti s proizvođačima, a COVAX pomaže u olakšavanju procesa uspostavljanja ovih sporazuma“, navodi se, između ostalog, na web stranici Globalne alijanse za vakcine.
Dodaje se da COVAX posebno podržava učesnike koji ispunjavaju uvjete za tzv. AMC ili Advance Market Committment (Napredna predanost tržištu) tako što pregovara u njihovo ime o sporazumu o odšteti, štedeći im vrijeme i resurse, i uspostavljajući mehanizam i fond za naknadu bez štete.
Ove zemlje morale su predati svoje nacionalne planove za raspoređivanje i vakcinaciju koje je COVAX pregledao i potvrdio.
Gana je prva država koja je 24. februara primila vakcine preko programa COVAX.
Odgovor iz Vijeća ministara
Za kašnjenje vakcina iz COVAX programa, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, u srijedu, 24. februara, okrivila je dobavljače. Kako je kazala na konferenciji za novinare, nabavka vakcine portiv korona virusa, bila je i glavna tema sjednice Vijeća ministara BiH, održane u srijedu, 24. februara.
Turković tvrdi kako je država „učinila sve da bi dobila vakcine“, najavljujući da Bosna i Hercegovina u narednih „pet-šest dana očekuje vakcine“, te da se radi oko 100.000 doza.
“Sve što se priča da nema preduslova, ne stoji i nije tačno. Sve što je bilo do BiH je učinjeno. Uplatili smo iznose koji su potrebni. Ako postoji krivica, onda je na dobavljačima koji su trebali dostaviti vakcine. Procesi su bili mnogo usporeniji nego se moglo očekivati. Očigledno nismo bili agresivni kao što su druge zemlje bile agresivne“, kazala je Turković.
Nabavkom vakcina u srijedu su se bavili i na sjednici Parlamenta Federacije BiH (jedan od dva entiteta u BiH). Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u toj zakonodavnoj instituciji Husein Rošić, pozvao je članove Predsjedništva BiH da preko Ministarstva vanjskih poslova krenu u pregovarački postupak sa proizvođačima vakcina.
"Ono što je danas, vjerujem, poruka svih zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, jeste da smo svi zakazali. Dakle, nema opravdanja, građani su već trebali imati na raspolaganju vakcine od nekoliko proizvođača da bi bili u situaciji da biraju kojom će se vakcinisati“, kazao je Rošić.
Republika Srpska, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, izvršila je vakcinaciju zdravstvenog osoblja ruskom vakcinom Sputnjik V, sa prvih 2000 doza koje su nabavili putem interventnog uvoza. Ova vakcina nema dozvolu Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) i Evropske agencije za lijekove (EMA).
U ovom bh. entitetu očekuju da do kraja februara dođe još 100 hiljada naručenih doza ruske vakcine. Osim toga, zvaničnici Republike Srpske ranije su objavili kako imaju i potpisan predugovor za nabavku vakcina sa kineskim Sinopharmom. Ni ovu vakcina nisu odobrili Svjetska zdravstvena organizacije i Evropska agencija za lijekove.
U međuvremenu, Srbija je ponudila Republici Srpskoj 5000 doza vakcina za zdravstvene radnike koji se mogu vakcinisati i u Srbiji, od 17. februara i to na punktovima koji se nalaze na lokacijama uz samu granicu Srbije sa Bosnom i Hercegovinom – u gradovima na zapadu Srbije Šapcu, Loznici i Sremskoj Mitrovici.
Istovremeno, u proteklih mjesec dana, kao odgovor na izostanak vakcina u Federaciji BiH, dva kantona (Sarajevski i Zapadnohercegovački) pokušali su doći samostalo do vakcina.
Tako je Vlada Kantona Sarajevo pokušala nabaviti komercijalne vakcine. Od Pfizera su dobili odgovor da „sarađuju samo sa državnim vlastima“ i da, ukoliko bi i prihvatili narudžbu komercijalnih vakcina, mogu isporučiti samo višemilionske količine, koje jedan kanton ne može da plati.
Pored toga, Zavod za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona, na jugu BiH, objavio je u januaru da će pokušati nabaviti komercijalne ruske vakcine. I jedni i drugi su dobili odgovor kako pregovore sa proizvođačima vakcina može dozvoliti samo država, odnosno entitetske vlade.
EU ima vlastiti mehanizam nabavke vakcina
Usljed kašnjenja COVAX mehanizma, zemlje Evropske unije (EU) kreirale su vlastiti mehanizam nabavke vakcina, neovisan o COVAX-u.
Evropska komisija je uspostavila mehanizam dijeljenja vakcina, u okviru kojeg je obuhvaćen i Zapadni Balkan. Za ovu podršku izdvojeno je 70 miliona eura.
Kroz ovaj mehanizam BiH je naručila dodatnih 892.000 doza Pfizer i Moderna vakcina, međutim ni kroz EU mehanizam još nije stigla nijedna vakcina.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, u BiH je od početka pandemije (mart 2020. godine) registrovano oko 130 hijada slučajeva zaraze korona virusom, a preminulo je 5.051 osoba.
