Sarajevo i mnogi drugi gradovi Bosne i Hercegovine sve više se guše u zagađenom zraku. Zima donosi dodatne probleme zbog grijanja na ugljen i lož-ulje, dok promet i industrija tokom cijele godine doprinose visokom nivou PM2.5 čestica i dušikovih oksida.
Kako ranijih godina, tako i ove. Stanovnici često osjećaju posljedice na zdravlje, a duži periodi zagađenja predstavljaju ozbiljan izazov za lokalne vlasti.
Ipak, svijet pokazuje da postoje rješenja i da se zagađenje zraka može značajno smanjiti, a mi vam donosimo neke od primjera uspješne borbe protov zagađenja zraka od klojih se niti jedan jučer nije našao na listi 50 najzagađenijih gradova svijeta, za razliku od Sarajeva i drugih bh. gradova.
Kombinacija mjera
London se suočavao s visokim nivoima dušikovih oksida i PM2.5 čestica, naročito zbog velikog broja automobila s dizel motorima. Uvedena je Ultra Low Emission Zone (ULEZ) 2019. godine, gdje vozači vozila koja ne zadovoljavaju ekološke standarde plaćaju dnevnu taksu. Paralelno, unapređen je javni prevoz i promoviran biciklizam, što je rezultiralo značajnim smanjenjem štetnih emisija u centru Londona.
Beč je kombinirao regulacije industrije s efikasnim sistemom javnog prevoza. Grad subvencionira javni prijevoz, širi mrežu biciklističkih staza i promoviše električna vozila. Stroge kontrole industrijskih emisija također su doprinijele čistijem zraku, a rezultati se posebno primjećuju u posljednjem desetljeću.
Los Angeles je poznat po smogu zbog geografske pozicije i velikog broja automobila. Od 1990-ih uvode se strogi standardi za emisije iz vozila i industrijskih postrojenja, značajno se ulaže u električni transport i obnovljive izvore energije, te se prati kvalitet zraka u realnom vremenu. Edukacija stanovništva i ove mjere doprinijele su znatno čišćem zraku u odnosu na nivo iz 1970-ih i 1980-ih.
Beijing se suočavao s ekstremnim zagađenjem zbog ugljena i industrije, posebno od 2010. godine kada je broj dana s opasnim nivoima PM2.5 bio vrlo visok. Grad je privremeno zatvarao fabrike i ograničavao promet, premještajući teške industrije iz centra. Paralelno su ulagali u električni transport i javni prevoz, a kvalitetu zraka pratili u realnom vremenu. U posljednjih pet do 10 godina broj dana s opasnim nivoima PM2.5 značajno je smanjen.
Oslo je postalo primjer „zelenog grada“ kroz poticaje za električna vozila od 2010-ih, besplatno parkiranje, oslobađanje od poreza i širenje punjača. Grad je postepeno zabranio dizel vozila u centru i proširio pješačke zone, dok se promovirao biciklizam i javni prevoz. Rezultat je jedan od najčišćih gradova kada se mjeri kvalitet grada u Evropi u posljednjem desetljeću.
Volja i finansijska sredstva
Singapur se suočavao s problemima zagađenja zraka zbog saobraćaja i regionalnog dimljenja (požari u susjednim državama). Grad je od 2000-ih uveo stroge standarde emisija vozila i industrije, promovirao električne autobuse i vozila, te izgradio široku mrežu javnog prevoza koja pokriva gotovo cijeli grad. Paralelno, Singapur provodi monitoring kvaliteta zraka u realnom vremenu i redovno informira građane. Rezultat je da danas, unatoč gustoj urbanizaciji i industrijskoj aktivnosti u regiji, Singapur spada među gradove s najstabilnijim i najčišćim zrakom u Aziji.
Ovi primjeri pokazuju da kombinacija stroge regulacije, moderne tehnologije i edukacije građana može značajno smanjiti zagađenje zraka. Gradovi koji ulažu u javni prevoz, električna vozila, obnovljive izvore energije i praćenje kvaliteta zraka postižu vidljive rezultate.
Bosna i Hercegovina može koristiti slične strategije kako bi poboljšala kvalitetu zraka u svojim urbanim centrima i osigurala zdravije okruženje za građane. Za uspjeh je potrebna jasna volja i adekvatna finansijska sredstva, ali način kako doći do čistijeg zraka već je poznat i provjeren u praksi. Gradovi širom svijeta pokazuju da primjenom poznatih mjera, regulacijom emisija, modernizacijom transporta i industrije te edukacijom građana, moguće je postići vidljive i dugoročne rezultate