Kao i mnogim drugim Kubancima u sedamdesetim godinama života, prvo sjećanje Alina Fernández na Fidel Castro vezano je za gledanje njegovih beskrajnih govora na televiziji.
„Moja generacija je molila ispred televizora da završi kako bismo mogli gledati crtane filmove“, prisjetila se u intervjuu za CNN u ponedjeljak. „Tako sam odrasla.“
Ipak, malo ko iz njene generacije dijeli drugi dio njenog sjećanja — kada bi Castro, za kojeg je kasnije saznala da joj je otac, navečer dolazio u porodični dom kako bi posjetio njenu majku, svoju bivšu ljubavnicu.
Sada Castrova kćerka — dugogodišnja antikomunistkinja koja živi u egzilu u Miamiju — strahuje da njena usvojena domovina možda potcjenjuje vlast na ostrvu iz kojeg je pobjegla, dok administracija predsjednika Donald Trump vrši pritisak za promjenu režima na Kubi. Upozorava da bi američka vojna akcija za rušenje vlasti donijela ogromnu patnju.
„Ovo nije prvi put da se Kubancima govori da invazija dolazi odmah“, rekla je za CNN. „Pod invazijom smo posljednjih 67 godina, ili u stanju invazije. Sigurna sam da su spremni. Ne znam kako će odgovoriti.“
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel upozorio je da će svaki američki vojni napad na Kubu rezultirati „krvoprolićem“. Fernández se slaže.
„Znamo da ovakvi režimi civile stavljaju u prve redove“, rekla je. „Kada postoji situacija koja uključuje vojno ili političko nasilje, to je veoma zabrinjavajuće. Imam osjećaj da moja radost neće odgovarati načinu na koji će se doći do rješenja. Bit će veoma bolno.“
Odrastanje uz Castra
Fernández kaže da je „zvanično“ saznala ko joj je pravi otac kada je imala deset godina. Ipak, kada joj je majka rekla da je česti noćni gost u njihovom domu u Havani zapravo njen otac, „to nije bilo veliko iznenađenje“.
„Bio je redovan posjetilac“, prisjetila se.
Ono što ju je iznenadilo bilo je to što se činilo da svi znaju prije nje same.
„Rekla sam najboljoj prijateljici, a ona mi je odgovorila da je to već znala“, kazala je Fernández. „A onda je s tom viješću došao osjećaj izdaje — osjećaj da su me lagali.“
Kaže da ne razumije šta je njena majka vidjela u njenom odsutnom ocu, za kojeg ne vjeruje da je volio njenu majku koliko je ona voljela njega. Njih dvoje su se upoznali tokom revolucije pedesetih godina prošlog stoljeća i započeli vezu. Fernández je rođena 1956. godine, tri godine prije nego što se njen otac spustio iz planina Sierra Maestra i srušio režim Fulgencio Batista.
„Umrla je govoreći o njemu“, rekla je za svoju majku, koja je preminula 2015. godine, godinu prije Fidelove smrti. „Ostala je zaljubljena cijelog života, što mi je veoma teško razumjeti.“
Sjedeći u svojoj maloj kuhinji u Miamiju, Fernández insistira da se ne osjeća posebnom. Kaže da se čak ni ne osjeća kao Fidelova kćerka. Ironično, ali upravo je Miami, među antikastrovskim krugovima, postao „jedino mjesto gdje se ikada osjećala ugodno“. Živi u malom dupleksu ukrašenom šarenim tapetama i upečatljivom narodnom umjetnošću.
„Osjećam se kao svaki drugi Kubanac“, rekla je Fernández. „Kao žena, izbjeglica, također i žrtva.“
Fernández ne dijeli političke stavove svog pokojnog oca. Kaže da se krajem osamdesetih potpuno razočarala u kubansku vlast i počela javno kritikovati režim. Pobjegla je iz zemlje 1993. godine nakon što je zaključila da njenoj kćerki možda neće biti lako odrastati uz majku koju država smatra neprijateljem.
„Uvijek sam živjela prema svojoj istini“, rekla je. „Odluku da napustim Kubu i izvedem kćerku donijela sam kada sam shvatila — kada mi je neko na to ukazao — da svoju kćerku izlažem istim stvarima koje su učinjene meni.“
„Moja majka, zato što je bila veoma revolucionarna, a ja zato što sam bila veoma kontrarevolucionarna.“
„Postoje stvari koje kao dijete primijetite, a postoje i one koje ne primijetite“, prisjetila se. „Ali još od malih nogu mogla sam vidjeti da ta slava i ti govori nisu odgovarali stvarnosti.“
Raúl Castro na meti
Fernández pažljivo prati situaciju na Kubi otkako je otišla. Smatra da ratobornija retorika američke vlade prema kubanskom režimu posljednjih mjeseci ima više veze s državnim sekretarom Marco Rubio, Kubancem po porijeklu, nego sa samim Trumpom.
„Vjerujem da to mnogo više duguje prisustvu Marca Rubija u vlasti nego samom predsjedniku Donaldu Trumpu“, rekla je.
Također smatra da je navodna skorašnja krivična optužnica protiv njenog ujaka Raúl Castro samo izgovor za daljnje američke poteze protiv kubanske vlasti, iako se „ne usuđuje nagađati“ kako bi oni mogli izgledati.
„Raúl Castro ima skoro 95 godina“, rekla je. „Ne vidim mnogo logike u onome što se dešava, osim da je to dio strategije.“
„U privatnim odnosima Raúl Castro bio je potpuno drugačiji od svog brata“, prisjetila se. „Bio je porodičan čovjek.“
Iako je Trump rekao da vjeruje da će Kuba lako popustiti pod američkim pritiskom, Fernández upozorava da se kubanska vlast i njena sposobnost odgovora na prijetnje ne smiju potcijeniti.
„Ljudima je veoma teško odustati“, kaže Fernández. „Državama je veoma teško priznati da su izgubile rat… Mislim da su ovaj rat protiv imperijalizma izgubili još davno.“