Američki napad na Iran, u operaciji nazvanoj ‘Operation Epic Fury’, stavio je Kinu u centar geopolitičkih previranja. Iako je Peking zvanično osudio napade kao „neprihvatljive“, analitičari ističu da bi administracija Donalda Trumpa mogla nenamjerno ojačati poziciju Xi Jinpinga.
Glavni razlog je dominacija Kine u snabdijevanju kritičnim mineralima poput galijuma, koji je neophodan za proizvodnju radara i naprednog naoružanja koje SAD i Izrael trenutno troše u velikim količinama.
Stručnjaci navode da će otvaranje novog fronta na Bliskom istoku iscrpiti američke zalihe oružja, što direktno slabi vojni fokus Washingtona na Aziju i pitanje Tajvana.
Dok Pentagon šalje sisteme Patriot, Thaad i lovce F-35 u ratnu zonu, Kina drži ključeve sirovina potrebnih za njihovu proizvodnju i popravku. Ova situacija daje Xi Jinpingu ogromnu prednost uoči najavljenog sastanka s Trumpom u Pekingu, jer Washington još uvijek nije uspio izgraditi stabilne lance snabdijevanja izvan Kine.
Ipak, sukob nosi i rizike za Peking, prvenstveno zbog energetske nesigurnosti. Kina kupuje oko 80% iranske nafte, što čini 13% njenog ukupnog uvoza morem.
Gubitak jeftine nafte iz Irana i Venecuele, zajedno sa skokom cijena na preko 82 dolara po barelu, dolazi u trenutku kada Kini treba sve više energije za razvoj vještačke inteligencije.
Srećom po Peking, Kina je prošle godine stvorila ogromne zalihe koje joj omogućavaju da izdrži eventualne šokove barem nekoliko mjeseci, dok bi dugoročni sukob mogao više štetiti samom Trumpu zbog rasta inflacije u SAD-u.