Neočekivani izbor američkog sekretara vojske Daniela Driscolla za izaslanika Donalda Trumpa u pokušaju da se predstavi novi „mirovni plan“ za okončanje ruske invazije na Ukrajinu otkrio je utjecaj potpredsjednika SAD-a J. D. Vancea na vanjsku politiku administracije.
Driscoll, koji nije poznat kao diplomata ili pregovarač, upućen je u Kijev nakon što je zadobio povjerenje Vancea – svog bliskog prijatelja još iz dana studiranja na Yaleu.
Vance jača utjecaj u Bijeloj kući
Njihova bliskost i politička kompatibilnost signaliziraju uspon vicepredsjednika Vancea, jednog od najistaknutijih zagovornika izolacionističkog pristupa u američkoj politici, u oblikovanju strategije prema Ukrajini.
Prema izvorima iz Washingtona, Vance je nakon turbulentne prve godine administracije postao dio uskog kruga koji kroji Trumpovu vanjsku politiku, zajedno sa šeficom kabineta Susie Wiles, savjetnikom Stephenom Millerom, specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom i državnim sekretarom Marcom Rubiom.
Vance je ranije intervenisao tokom neuspjelog i napetog prvog susreta Trumpa i Volodimira Zelenskog, zahtijevajući od ukrajinskog predsjednika da pokaže „više poštovanja“. Sada, prema navodima američkih medija, Ukrajina ponovo odbija pritiske iz Washingtona, ocjenjujući američki prijedlog kao pokušaj „kapitulacije“.
Plan oblikovan uz pomoć Rusije i Trumpovog kruga
Novi „mirovni okvir“, koji je izazvao međunarodne kritike jer se u velikoj mjeri poklapa s maksimalističkim zahtjevima Vladimira Putina, razvijen je u krugu Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, Trumpovog zeta.
Prema izvorima, u procesu je učestvovao i kirijski Dmitriev, ruski pregovarač povezan s Kremljem.
Iako su Vanceovi raniji pokušaji da približi Washington i Moskvu bili neuspješni, njegova retorika i politički pritisci sve više određuju smjer američkih poteza. Evropski zvaničnici bili su iziritirani njegovim napadima na njihovu politiku, optužbama da „bježe od svojih birača“, te da dijele vrijednosti s Trumpovim glasačima.
Rubio skeptičan, ali se uskladio s narativom Bijele kuće
Državni sekretar Marco Rubio, tradicionalno smatran „jastrebom“, pokušao je ublažiti prvobitni 28-tačkasti plan kako bi bio prihvatljiviji za Ukrajinu. Ipak, njegov javni stav bio je znatno oprezniji od Vanceovog.
Rubio je uoči sastanka u Ženevi poručio da je za okončanje rata potrebno „razmijeniti ozbiljne i realne ideje“ i da će obje strane morati prihvatiti teške kompromise. Međutim, u privatnim razgovorima, američki senator Mike Rounds tvrdi da je Rubio bio znatno skeptičniji prema ruskom prijedlogu, naglasivši da se radi o dokumentu koji je „Americi dostavljen“, a ne o zvaničnom američkom planu.
„To nije naš prijedlog niti naš plan mira“, rekao je Rounds, prenoseći Rubioove riječi.
Nakon toga, Rubio se brzo uskladio s narativom iz Bijele kuće, navodeći da je plan ipak „američki“, ali „zasnovan na inputima iz Rusije i Ukrajine“.
Vance tvrdi da kritičari „žive u fantaziji“
Vance je u objavama na platformi X odbacio kritike prema planu, tvrdeći da protivnici „pogrešno razumiju“ prijedlog i da podrška nastavku rata „nije realna opcija“.
„Postoji fantazija da će više novca, više oružja i više sankcija donijeti pobjedu“, naveo je, dodajući da mir neće postići „neuspjeli diplomati, nego pametni ljudi iz stvarnog svijeta“.
Vance je lično obavio i telefonski razgovor sa Zelenskim nakon prezentacije plana, dok je Trump timu postavio rok da obezbijedi potpis na dokumentu do Dana zahvalnosti.