Ljetnje računanje vremena završava se sutra, 27. oktobra, u tri časa ujutro, kada se sat vraća jedan čas unazad i tada počinje zimsko računanje vremena.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedjelje, dok se na ljetnje računanje vremena prelazi posljednje nedjelje u martu, kada se vrijeme pomjera jedan sat unaprijed.
Kako pomjeranje sata utiče na zdravlje?
Doktor Dušan Vešović izjavio je povodom predstojećeg pomjeranja sata, da u ljudskom organizmu sve praktično funkcioniše na 24-satnom nivou i da remećenje tog ritma može da dovede do nekih zdravstvenih efekata i nekih problema.
"Kad se naučimo na jedan ritam, najbolje ćemo funkcionisati tako, ali ako promjenimo - to je stres za nas i naš organizam. Naravno, svi će se adaptirati, neko pre, neko kasnije, jer tih sat vremena nije velika razlika, ali u nekom datom trenutku predstavlja problem", rekao je on za Tanjug.
Vešović je naglasio da zbog promjene sata ljudi osjećaju stanje umora, nemaju koncentraciju i pažnju, a dolazi i do promjene u krvnom pritisku. U tom periodu, kako je istakao, češći su i pozivi upućeni Hitnoj pomoći, i to od pacijenata koji imaju hronična oboljenja.
"Ukoliko imamo kardiovaskularne pacijente, tada mogu da se jave moždani, srčani udari, može da dođe i do aritmija", rekao je Vešović i naglasio da pacijenti ne smijeju da dozvole sebi da nemaju terapiju koja je prepisana od strane ljekara.
Istakao je da su rezultata istraživanja pokazala da period adaptacije može trajati svega nekoliko dana, a za grupe pacijenata koji boluju od hroničnih i kardiovaskularnih bolesti adaptacija može trajati i do dve nedjelje, dok u prosjeku traje sedam dana.
Prema njegovim riječima, mladi ljudi se brže prilagođavaju promjeni vremena, jer su njihovi adaptivni mehanizmi neistrošeni, dok se stariji, posebno oni koji imaju hronične bolesti, dijabetes, kardiovaskularna oboljenja, sporije prilagođavaju.
On naglašava i da je važno da ljudi imaju dobre životne navike, koje podrazumijevaju dovoljan unos vode, redovne obroke i dovoljnu količinu sna. Vešović je pojasnio i da se ljudi ne bude zbog buke oko sebe, odnosno zbog toga što su drugi ustali, već zato što ih svjetlost probudi tako što preko očnog živca ulazi u nervni sistem i daje signal organizmu da je jutro i da je vreme da se započne dan.
"Bilo bi najbolje da ustanemo ujutro i da ležemo uveče oko 23 časa, zbog hormonskog statusa. U večernjim satima, kako pada količina svjetlosti oko nas, tako naš sistem reaguje na taj pad količine svjetlosti", rekao je doktor Vešović.
Fizičar Slobodan Bubnjević izjavio je da je, prema Zakonu o računanju vremena, uređeno da se posljednjeg vikenda u oktobru pomjera sat i prelazi na zimsko računanje vremena koje je, kako je naglasio, u Srbiji zapravo prirodno astronomsko vrijeme u ovom dijelu Evrope.
To pomeranje sata, kako ističe, donosi i energetske uštede.
"Kada ljudi po danu žive, dakle po obdanici, tada dolazi do uštede energije, a veća je i bezbednost u saobraćaju. Međutim, ova promjena vremena, koja se dva puta godišnje dešava, dovodi do velikog stresa kod ljudi", rekao je on.
Dodao je i da je pomjeranje sata tekovina 20. vijeka. On je ukazao i na to da se često diskutuje o ukidanju pomeranja sata i da dolazi do sukoba mišljenja, jer zemljama sjeverne Evrope ovo ne čini onu korist kao zemljama sa juga Evrope koje žive od turizma i kojima dužina obdanica u tom delu Evrope ima ulogu i u ekonomskom profitu.
"Tu nije reč samo o energetskim uštedama ili u medicini. Vrijeme prožima naše živote i ovde imamo puno različitih aspekata koji treba da se uzmu u obzir", rekao je Bubnjević.
Prema njegovim riječima, za nas bi bilo izuzetno pogubno na svim nivoima ako bismo odustali od toga da usaglašavamo mjerenje vremena sa našim neposrednim susedima i sa Evropom.
"Sva rješenja koja možete da smislite koja ne idu ka tome da svi jednako mjerimo prave mnogo veće gubitke, i po medicini praktično nema oblasti života koja ne bi bila oštećena ako bi mi izmisli neko svoje računanje vremena i odustali od usaglašavanja. Kad živite na svetlu, onda je prosto, život lepši", zaključio je Bubnjević.
Podsjećamo, kao jedan od razloga za napuštanje ljetnjeg računanja vremena najčešće se navode naučna istraživanja o uticaju pomjeranja sata na zdravlje ljudi, kao i istraživanja o povezanosti pomjeranja časovnika i saobraćajnih nezgoda
