Dugotrajno sjedenje sve više zabrinjava stručnjake, a brojna istraživanja pokazuju da može ozbiljno ugroziti zdravlje. Naučnici upozoravaju da previše vremena provedenog sjedeći povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, depresije pa čak i prerane smrti.
Profesor Keith Diaz sa Univerzitetskog medicinskog centra Columbia već godinama proučava posljedice sjedilačkog načina života i tvrdi da situacija postaje sve gora.
Studije su pokazale da osobe koje sjede više od osam do deset sati dnevno imaju veći rizik od zdravstvenih problema. Posebno zabrinjava istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Journal of the American Heart Association, koje je pratilo gotovo 6.000 starijih žena.
Žene koje su sjedile više od 11 sati dnevno imale su 57 posto veći rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka i čak 78 posto veći rizik od smrti zbog bolesti srca u poređenju sa ženama koje su sjedile manje od devet sati dnevno.
Stručnjaci objašnjavaju da tokom dugog sjedenja mišići postaju neaktivni i slabije regulišu nivo šećera i masnoća u krvi. Osim toga, sjedenje usporava protok krvi kroz noge, što može povećati rizik od problema sa krvnim sudovima, srcem i moždanim udarom.
Mnogi ljudi koji puno sjede također prijavljuju bolove u leđima i vratu, a razlog može biti loše držanje tijela i slabljenje mišića.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da rješenje nije ni stajanje cijeli dan. Najvažnije je praviti redovne pauze i ubaciti što više kretanja tokom dana.
Preporučuje se da svakih 30 do 60 minuta ustanete, prošetate nekoliko minuta ili uradite lagane vježbe. Čak i kratke pauze mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska, šećera u krvi i smanjenju umora.
Stručnjaci poručuju da se svako kretanje računa, bilo da je riječ o šetnji, penjanju stepenicama ili kratkom istezanju tokom radnog dana.