Vađenje krvi, koje često spada u osnovne dijagnostičke metode, određen broj ljudi veoma teško podnosi, pa može doći čak i do nesvjestice u tom trenutku.
Dr Džordan Gejns Luis prisjetila se prve godine srednje škole, jednog petka prije napornog školskog vikenda, kada je učionica bila ispunjena sportskim dresovima, navijačicama i uzbuđenjem zbog završne godine. Nastavnica zdravstvenog odgoja pokušala je smiriti razred videom Crvenog krsta o prvoj pomoći, ali usred prikazivanja, čim se krv iz rane pojavila na ekranu, jedan od najvećih i najjačih fudbalera u razredu pao je sa stolice i ostao bez svijesti na podu.
Doktorica objašnjava da takva reakcija na krv ili vađenje krvi ima vrlo specifično fiziološko objašnjenje i nije nužno znak slabog želuca, već refleks duboko povezan s načinom na koji naš nervni sistem štiti mozak. Nesvjestica pri pogledu na krv ima i svoje ime, vazovagalna sinkopa. To je stanje u kojem tijelo iznenada reagira, srce i krvni sudovi mijenjaju ritam, krvni pritisak pada, a mozak privremeno dobija manje krvi i kiseonika nego što mu je potrebno.
U središtu ovog procesa je vagusni nerv, jedan od glavnih živaca koji povezuje mozak i unutrašnje organe. Kada se aktivira određeni dio moždanog stabla, pokreću se procesi koji usporavaju rad srca i smanjuju snagu njegovih kontrakcija ili šire krvne sudove i snižavaju krvni pritisak. Ishod je sličan, tijelo vas „spušta“ u horizontalni položaj, često bez upozorenja, jer u ležećem položaju krv lakše dolazi do mozga. Iako zvuči zastrašujuće, ovaj mehanizam zapravo ima svoju logiku, tijelo reagira prije nego što ste svjesni šta se dešava kako bi što brže uspostavilo ravnotežu.
Prema navodima stručnjaka, nesvjesticu često najavljuju simptomi poput vrtoglavice, zujanja u ušima, znojenja, slabosti, problema s vidom i osjećaja otežanog govora. Nakon toga dolazi do pada, koji može biti opasan zbog mogućih povreda, iako sama sinkopa obično traje kratko. Okidač ne mora biti samo krv, dugotrajno stajanje, vrućina, glad, dehidracija, pa čak i jak stres ili intenzivne emocije mogu pokrenuti isti mehanizam.
Istraživači smatraju da svi u određenoj mjeri imamo ovaj refleks kada vidimo ozbiljnu povredu. Postoji i evolucijsko objašnjenje, moguće je da je nesvjestica nekada imala zaštitnu ulogu.
Stručnjak iz Klivlendske klinike, dr Fred Jeger, objašnjava da je u prošlosti nesvjestica mogla učiniti da napadač pomisli da je osoba već mrtva, čime bi se spriječilo dalje nasilje. Također se vjeruje da pad srčane frekvencije i krvnog pritiska može pomoći u usporavanju krvarenja ako je osoba zaista povrijeđena, iako još nije potpuno jasno zašto su neki ljudi skloniji ovakvim reakcijama.
Savjet stručnjaka je jasan: ako osjetite vrtoglavicu, sužavanje vida ili hladan znoj, najbolje je odmah sjesti ili leći kako biste spriječili pad i pomogli tijelu da se stabilizira. Ako se nesvjestica ponavlja bez očiglednog razloga ili je praćena drugim simptomima, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.