Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,20 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 157,95 na 158,55 jena.
No, američka valuta stagnira u odnosu na evropsku, pa se cijena eura kreće oko 1,0895 dolara, kao i jučer u ovo doba.
Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,26 posto, na 84,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,33 posto, na 81,65 dolara.
Azijske berze pale drugi dan zaredom
Na azijskim su berzama u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom dok ulagači procjenjuju kako bi pobjeda Donalda Trumpa na predstojećim izborima za predsjednika SAD mogla utjecati na Kinu.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 0,5 posto, nakon što je jučer skliznuo 0,3 posto.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao 0,25 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Južnoj Koreji. U Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,2 i 1,4 posto.
Pod najvećim su pritiskom kineske berze jer su, nakon propalog pokušaja atentata na republikanskog kandidata za predsjednika SAD Donalda Trumpa, porasli njegovi izgledi za pobjedu na predstojećim izborima.
A to bi moglo značiti i novi trgovinski sukob između Bijele kuće i Pekinga, kao što je bio slučaj u prvom Trumpovom mandatu.
"Povećana mogućnost da će Trump ponovno doći u Bijelu kuću i povećati carine na kineske proizvode nije dobra za kineske berze. Zajedno s jačim dolarom i rastom prinosa na obveznice, mislim da kineskim tržištima slijede teška vremena”, kaže Tony Sycamore, analitičar u kompaniji IG.
A mogućnost ponovnog ulaska Trumpa u Bijelu kuću pozitivno je jučer utjecala na Wall Street. Dow Jones indeks ojačao je 0,53 posto, na rekordnih 40.211 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,28, a Nasdaq 0,40 posto.
Tržište se, kažu analitičari, prilagođava sve izglednijem drugom Trumpovom predsjedničkom mandatu, a prvi je bio obilježen povećanjem carina na uvozne proizvode, smanjenjem poreza, jačanjem dolara i rastom javnog duga te prinosa na obveznice.
Uz to, nove restrikcije po pitanju migranata mogle bi dovesti do manjka radne snage, a time i do rasta plaća, pa i oživljavanja inflacije.
Isto tako, za očekivati je da će Trump ponovno olabaviti restrikcije u mnogim područjima, kako onima u vezi klimatskih promjena, tako do onih u vezi trgovanja kriptovalutama.
